Do 2016. godine Poreč i 28 naselja na širem području grada imat će izgrađen kanalizacijski sustav i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda prema najvišim europskim standardima. Nedavnim potpisivanjem ugovora o izradi natječajne dokumentacije (tendera) ovog projekta s osječkom tvrtkom Hidroing porečko komunalno poduzeća Usluga, Grad Poreč i Hrvatske vode učinile su korak dalje u realizaciji ovog najvećeg projekta izgradnje komunalne infrastrukture u Hrvatskoj, vrijednog oko 450 milijuna kuna, koji će se sufinancirati posredstvom IPA pretpristupnog fonda Europske unije.
Projekt uključuje izgradnju četiri membranska pročistača otpadnih voda i proširenje postojeće kanalizacijske mreže.- Nakon potpisivanja ugovora o izradi tender dokumentacije ulazimo u završnu fazu izrade aplikacije i iščekivanje konačne odluke Europske komisije o prihvaćanju projekta. Europska komisija kontrolirala je aplikaciju koju smo dostavili i izrazila određene opservacije kojima traži dodatna elaboriranja, što smo učinili. Naime, ostalo je otvoreno pitanje samog zbrinjavanja mulja nastalog kod pročišćavanja, za koje imamo obavezu uključiti u studiju izvodivosti i aplikaciju. Ta problematika ide u pravcu da ćemo do kraja mjeseca dodatno pojašnjenje dostaviti Europskoj komisiji koja će dati očitovanje na konačni tekst, kaže direktor Usluge Rodoljub Kosić. Uz sve do sada učinjene projekte zajedno s Hrvatskim vodama, pokrenuta je priprema tender dokumentacije koja se sastoji od pet podtendera i ima za cilj definirati sve međusobne odnose i specifikaciju troškova obuhvaćenih u aplikaciji. U roku od šest mjeseci tender moraju verificirati Hrvatske vode i Usluga kao korisnici s hrvatske strane te ga valja poslati na verifikaciju u Europsku komisiju.
Kad Europska komisija donese konačnu odluku o njegovoj prihvatljivosti, a u međuvremenu mora biti gotova i odluka o prihvatljivosti projekta, stječu se uvjeti za raspisivanje javnih nabava. Otpadne vode pročistiti i iskoristitiKosić dodaje kako se radi o vrlo zahtjevnom projektu, teškom 58,5 milijuna eura, čija će vrijednost porasti za još koji milijun eura, zbog uključivanja problematike zbrinjavanja mulja i detaljne i kvalitetne sanacije kolektora u samom priobalju.
- Radi tih dvaju razloga, procjenjujemo da će za realizaciju projekta u konačnici biti potrebno osigurati 61 milijun eura. Vrijednost je toliko velika da bismo trebali riješiti, što se tiče pročišćavanja otpadnih voda, cijelo porečko priobalje od Limskog kanala pa do Tarske vale, što znači da bismo obuhvatili sve kanalizacijske sustave koji objedinjuju četiri priobalne jedinice lokalne samouprave, Grad Poreč te općine Tar-Vabriga, Funtana i Vrsar, dodaje Kosić. Pored toga izgradilo bi se sedamdesetak kilometara kanalizacijskih mreža koje će obuhvatiti 28 novih, dosad neobuhvaćenih naselja te četrdesetak novih crpnih stanica. Što se tiče tehnoloških rješenja, ona idu u pravcu da se otpadne vode pročiste i ponovno iskoriste. Voda se može koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, jer će ona biti toliko dobro pročišćena da svojim kemijskim karakteristikama može zadovoljiti potrebe navodnjavanja. Kosić veli da su izradili nekoliko studijskih analiza po svim osnovama i došli do saznanja da se mulj koji bi pročistači proizveli, može koristiti na poljoprivrednim površinama, za izradu komposta, budući da nije opterećen teškim metalima, ali i za zelene površine, sanaciju divljih odlagališta i napuštenih kamenoloma.Pročistači usklađeni s prostornim planom. Želja nam je iskoristiti sve što se može iskoristiti i na taj način minimalizirati količine vode koja za sada ide u nepovrat, u more. Godišnje porečko priobalje potroši oko 3 milijuna kubika vode, a negdje oko dva milijuna završi u kanalizacijskoj mreži, što znači da bismo godišnje tu količinu mogli osigurati za ponovno korištenje, veli Kosić.
Izuzetno važan element u cijeloj priči su pročistači od kojih će se tri izmjestiti u unutrašnjost, prema prostorno planskim dokumentima koje je donijela svaka jedinica lokalne samouprave. To se odnosi na pročistač Lanternu, Materadu i Debeli rt. Jedino će pročistač na vrsarskom Petalonu ostati na istom mjestu, budući da je uz postojeći, stari uređaj moguće izraditi novi. Kosić dodaje da ova rješenja donose puno koristi, jer su nove lokacije pomno odabrane sukladno prostorno planskim dokumentima te prilagođene budućim centrima korištenja pročišćene vode.Što se tiče financijske konstrukcije samog projekta, ona je zajedno sa svim spomenutim jedinicama lokalne samouprave jednoglasno dogovorena i prihvaćeno je da se zatraži sufinanciranje od strane europskih fondovima, za sve četiri aglomeracije.
Na osnovu studija izvodivosti i financijskih analiza, došlo se do saznanja da bi približno 76 posto ukupnog financijskog iznosa mogli osigurati kroz nepovratna sredstva iz IPA europskih fondova, dok bi 24 posto trebala osigurati Republika Hrvatska. Nakon prihvaćanja aplikacije donijet će se konačna odluka o tome kako će lokalna samouprava participirati u zatvaranju financijske konstrukcije, ali sadašnje procjene idu u pravcu da bi ona trebala u investicijskom
zahvatu učestvovati s približno 12 posto u ukupnom iznosu, veli Kosić. Valja spomenuti i troškove održavanja sustava koji se na godišnjem nivou kreću na oko 3 milijuna kuna. Važno je pripomenuti da je Europska komisija spremna dati bespovratna sredstva, uz uvjet da se sredstva za potrebe održavanja osiguraju kroz uvođenje posebne naknade kubičnom metru na potrošnju.
Slični projekti i na Rovinjštini i Bujštini Sadašnje procjene upućuju da je potrebno osigurati dodatnih 5,6 kuna po utrošenom kubiku vode, kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje cjelokupnog sustava. Europska komisija daje sredstva, ali nakon stavljanja u funkciju moraju se ispuniti svi uvjeti prema izrađenoj tehničkoj dokumentaciji i planiranim novim priključenjima na kanalizacijsku mrežu. Po stavljanju cjelokupnog projekta u pogon Europska komisija u daljnjih pet godina kontrolirat će eksploataciju izgrađenog sustava sukladno potpisanim ugovorima s Republikom Hrvatskom i lokalnom samoupravom. U slučaju nepoštivanja preuzetih ugovorenih obveza Komisija može zatražiti i povrat dijela sredstava, što ukazuje na potrebu ozbiljnosti nas kao krajnjih korisnika u realizaciji projekta, veli Kosić.
Samo prikupljanje naknade po toj osnovi ići će u trenutku kada se objekti izgrade, dakle početkom 2016. godine. U tom trenutku potrebno je osigurati dotok sredstava po osnovi spomenute naknade kako bi se sustav mogao održavati. Grube procjene govore će do sredine godine biti prihvaćen projekt, a do kraja rujna izrađena tender dokumentacija, a do kraja godine Europska komisija treba dati suglasnost za provedbu postupka javne nabave koja bi bila raspisana početkom iduće godine. Valja reći da Poreč je prvi grad u Istri koji je ušao u ovakav projekt s Hrvatskim vodama, koji je trenutno i najznačajniji u Hrvatskoj. Prilikom potpisivanja ugovora o tenderima zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Siniša Širac rekao je da će uskoro na sličan način krenuti izrada projekta pročišćavanja otpadnih voda na Rovinj-štini i Bujštini, naglašavajući pritom da se radi o osjetljivom, eutrofnom području iz čega proizlazi potreba za visokim standardnim pročišćavanjem otpadnih voda na cijelom području zapadne obale Istre.
Rješavanje imovinskopravnih odnosa
Imamo izvjesnih poteškoća oko rješavanja imovinskih odnosa, ne toliko sa građanima, već s nekim problemima koji su se pojavili temeljem Zakona o turističkom zemljištu jer po tom osnovu stvar ne rješavamo mi lokalno, nego država. Ipak, za sada smo na najboljem tragu da i taj problem apsolviramo, veli Kosić. Kanalizacijske mreže dijelom prolaze i kroz turističko zemljište, a s druge strane i kroz javne prometnice. S obzirom na novi Zakon o cestama i taj je dio u završnoj fazi rješavanja što će omogućiti da se osim tehničke dokumentacije, riješe svi imovinsko-pravni odnosi što je preduvjet za početak realizacije.Sudjelovanje Hrvatskih voda u projektu .Što se tiče Hrvatskih voda važno je spomenuti da su one do sada u projektu učestvovale s oko 12 milijuna kuna radi pripreme potrebne tehničke dokumentacije te će tijekom 2012. osigurati sredstva za izradu tender dokumentacije.
Glas Istre : Vedrana HABEREITER
