Eko-bombe: Od sedam deponija u istarskoj Županiji jedino Rovinjski ima sanitarne uvjete PULA - Istarski komunalci ne mogu se pohvaliti kao dobri gospodari otpada. Ne samo da okoliš ugrožava više od tristo ilegalnih deponija, već puno bolje nije ni na većini registriranih komunalnih smetlišta. Naime, od sedam odlagališta tek ono rovinjsko zadovoljava propisane sanitarne uvjete. Istra će ipak, u skladu sa smjernicama EU-a, morati slijediti primjer Slovenaca, koji uspiju selektirati čak polovicu otpada. Neki su već sada počeli graditi nova, sanitarna odlagališta, drugi to najavljuju već godinama. Kakva je trenutna situacija? U kakvom su stanju registrirani deponiji u Istri, u kojoj mjeri selektiraju otpad, kako njime gospodare? O pulskom Kaštijunu, gdje se odlaže smeće Pule i bivših pulskih općina, već se dulje vrijeme govori da je na izdisaju, ali nikako da skonča. I tako već deset godina. Prema ovotjednim riječima direktora pulskog komunalnog poduzeća Herculanea Radovana Cveka, ovo gradsko smetlište, koje se prostire na deset hektara i sadrži 2,5 milijuna kubika smeća, »na silu« može izdržati još šest, sedam mjeseci. Direktor nije želio prognozirati što će se desiti ukoliko se do tada ne sanira, odnosno zatvori. U svakom slučaju, za sanaciju je zadužena Herculanea, koja bi u tu svrhu trebala dobiti 15 milijuna kuna iz državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon zatvaranja postojećeg, na polju od desetak hektara pored starog odlagališta trebalo bi se izgraditi novo, ističe Cvek, a na pitanje o količini i izvoru sredstava uputio nas je u gradski Odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu grada, gdje nismo zatekli nadležne jer su na godišnjem. Zna se, doduše, da je Ministarstvo zaštite okoliša kandidiralo izgradnju Kaštijuna u ISPA-i, pretpristupnom fondu EU-a, i to za čak 28 milijuna eura. Na novom deponiju, koji je zamišljen kao središnje istarsko odlagalište, trebao bi biti smješten i reciklažni centar. Cvek podržava izgradnju takvog centra jer bi se, objašnjava, smeće zbrinjavalo na kvalitetan i suvremen način, bez obzira na to što bi se tada, umjesto sadašnjih 40 tisuća tona s Puljštine, deponij godišnje opteretio s još 120 tisuća tona smeća iz cijele Istre. Ove će godine Herculanea, kako najavljuje njen direktor, izraditi idejnu studiju priključka Kaštijuna na sustav odvodnje procjednih i oborinskih voda. Odakle novac za taj krupni zahvat, Cvek zasad nije znao reći. No, prije bilo kakvih zahvata treba riješiti imovinskopravne odnose vezane uz zemljište koje je u vlasništvu države, a do kojega bi morao doći Grad da bi uopće mogao ishodovati građevinsku dozvolu. Podsjećamo, građani su za sanaciju i gradnju novog deponija putem uplatnica za odvoz smeća već izdvojili 21,5 milijuna netragom nestalih kuna. Iako u Herculanei nisu dosegnuli domet Slovenaca kada je u pitanju selektiranje otpada, direktor ističe da pokušavaju izdvojiti plastičnu, aluminijsku i staklenu ambalažu, a ove će godine početi rješavati auto gume, kojih ima jako puno.

Labinski deponij u vodozaštitnoj zoni

Za razliku od Pule, Umažani na šest hektara grade novi deponij s reciklažnim dvorištem koji se nalazi pored starog odlagališta Donji Picudo, kojem predstoji sanacija. U reciklažno dvorište dovozit će se izdvojeni otpad, ističe Ivica Martinis, direktor komunalnog poduzeća 6. maj, koje zasad selektira vrlo malu količinu otpada. Novi deponij stajao je pet milijuna kuna (bez PDV-a), što je izvođaču, vinkovačkom EURCO-u, platio 6. maj iz kreditnih sredstava jer novac, iako je trebao, nije doznačio Fond za zaštitu okoliša, kaže Martinis. Na Donji Picudo komunalni otpad s područja Umaga, Buja, Novigrada, Brtonigle, Grožnjana i Oprtlja odlaže se već 24 godine. Kada će se sanirati, odakle novac i tko će ga osigurati, Martinisu nije poznato. U Labinu ne postoji sustav obveznog odvojenog raspolaganja otpadom, već je to prepušteno savjesti svakog pojedinca. Prije nekoliko godina labinsko komunalno poduzeće 1. maj i Grad dali su jednoj rovinjskoj tvrtki koncesiju za postavljanje kontejnera za staklo, limenke, plastiku i papir. Prikupljene boce iz posebnih kontejnera prodavale su se na tržištu sekundarnih sirovina, no kada su ih počele otkupljivati samoposluge, »popularnost« kontejnera značajno je pala. Labinsko odlagalište Cere prostire se na 30 tisuća metara kvadratnih, a u sklopu njegove sanacije, dogovorene i isplanirane odgovarajućom studijom, otkopat će se i reciklirati sav dosad pohranjivani otpad. Nakon uspostavljanja županijskog sistema gospodarenja otpadom, u Ceru će biti samo pogon za reciklažu i odvajanje, kao i kompostana. Na tom se području, budući da je u vodozaštitnoj zoni, više neće zakopavati otpad. Sedamdesetih godina to je dozvoljeno kao privremeno rješenje, o čemu smo već pisali. Sanacija labinskog deponija, za koju će država izdvojiti 18, a svi žitelji Labinšćine kroz posebnu naknadu 22 milijuna kuna, obuhvaćat će reciklažu postojećeg otpada, postavljanje odgovarajućih zaštitnih folija i sadnju zelenila. Danas je odlagalište zaštićeno ogradom, a nadzire ga i čuvar, ali još uvijek nema vodu i struju, što je preduvjet za sanaciju. Isto tako, državni novac ne može se koristiti dok lokalna samouprava ne osigura kredit, koji će platiti Labinjani i stanovnici drugih općina kroz posebnu naknadu. Savjet za zaštitu potrošača javnih usluga odbio je prijedlog Uprave komunalnog poduzeća o povećanju cijena, čime su se trebala sakupiti upravo sredstva za odlagalište. Ukoliko labinsko poglavarstvo i Općina prihvate prijedlog komunalaca, u roku od pet godina Labin bi mogao odlagalište pretvoriti u reciklažnu stanicu i kompostanu.

Otpadne vode s deponija otječu u tlo

Porečki deponij Košambra izgrađen je prije 30-ak godina i tada je predstavljao najsuvremenije rješenje u odlaganju otpada u ondašnjoj državi. Rečeno je da je Košambra dobra za 20, najviše 25 godina. To je značilo da u međuvremenu treba smišljati novo rješenje. Međutim, smeće se i danas odlaže na istom mjestu. Godišnje se ondje odloži približno 20.000 tona otpada, s tim da je ogromna razlika između zimskih i ljetnih mjeseci - u siječnji i veljači deponira se oko 2.300 tona, a u srpnju i kolovozu oko 7.500 tona otpada. Gradske vlasti jedva da su išta napravile da bi se odlagalište moglo dalje koristiti, ali uz pooštrenu brigu o zaštiti prirode. Prije četiri godine spasonosnim je tadašnji IDS-ov gradonačelnik Josip Maras proglasio rješenje osnivanja zajedničkog poduzeća s dvije austrijske tvrtke, kojima je cilj bio izgraditi suvremeni deponij po europskim standardima i uz ulaganje djelomično bespovratnog europskog novca. Poduzeće Adriaplus je registrirano, započeta je pokusna obrada starog otpada i procijenjeno je da bi se »šrediranjem« starog materijala dobilo više od 50 posto uštede prostora. Novi otpad koji je dovožen na deponij djelomično je selektiran i obrađivan. Odvajan je glomazni, kao i zeleni otpad, koji se prirodnim truljenjem pretvara u kompost, miješa sa zemljom i koristi za pokrivanje smeća. Posebno se deponiraju stare automobilske gume i balirani stari papir. No stanje na deponiju Košambra je alarmantno – brdo odloženog otpada preblizu je dalekovodu, koji je trebalo izmjestiti, a treba isušiti i jezero od procjednih voda i kišnice. Međutim, posao s Austrijancima ne ide naprijed, a u međuvremenu je i Vlada donijela odluku da se u narednih pet godina trebaju sanirati svi postojeći lokalni deponiji i sagraditi po jedan za svaku županiju. Porečki projekt dobio je i 23 milijuna kuna potpore Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost, ali dalje od toga nije se odmaklo. Naime, Košambrom od njene gradnje upravlja gradsko komunalno poduzeće Usluga, a novoosnovano porečko-austrijsko poduzeće Adriaplus trebalo ju je preuzeti da bi mogli krenuti s projektom saniranja i gradnje. To se do danas nije dogodilo, uglavnom zbog nejasnih dugovanja. Projekt Košambra, za koji Nadzorni odbor Adriaplusa na čelu s gradonačelnikom Edijem Štifanićem kaže da ga nije vidio, odnosno da ne postoji u Adriaplusu, radili su austrijski partneri neposrednom pogodbom s Ministarstvom financija za 1,38 milijuna kuna, koliko iznosi dokumentirani dug Grada. Zato je raspisan novi natječaj za projekt i izabran ponuditelj za 12 puta manji iznos, a u međuvremenu je Grad izgubio 10 milijuna kuna od iznosa koji je odobrio nacionalni Fond jer nisu poštovani rokovi i nije počela gradnja. Nije ni mogla početi kada je tek krajem ljeta prošle godine Adriaplus dobio rješenje od Trgovačkog suda o doregistraciji da bi mogao preuzeti deponij. Međutim, još nije, a kako stvari stoje, izgleda niti neće. U posljednje četiri godine Usluga nije ulagala u ionako zastarjele strojeve na odlagalištu, pa je sada djelomična obrada otpada povjerena pazinskom obrtniku. U projektnom zadatku za novi projekt saniranja Košambre stoji gradnja sustava otplinjavanja i ocjednih voda te djelomična obrada deponiranog materijala da bi se napravilo mjesta za odlaganja novog otpada za pet godina, do kada bi trebao profunkcionirati regionalni deponij.

Buzetsko odlagalište pod videonadzorom

Buzetsko odlagalište komunalnog otpada Griža koristi se od 1977. godine. Gradski komunalac Park krajem prošlog stoljeća počinje s ulaganjem znatnih sredstava u uređenje odlagališta, pa se danas otpad ostavlja po slojevima i svakodnevno pokriva zemljom. Na deponiju se odlaže otpad s područja Grada Buzeta te laniške općine, s kojom je Park prije četiri godine sklopio ugovor, a godišnje se odloži oko pet tisuća tona otpada. Griža danas ima prepoznatljive konture, počevši od ograde i osvjetljenja do videonadzora. Na početnom dijelu odvajaju se i sortiraju krupni i korisni otpad, papir, kartonska ambalaža i baterije. Nabavljena je i pokretna preša za kartonsku i papirnu ambalažu sa spremnikom za otpad od deset kubika. Korisni otpad građani mogu izdvajati na pojedinim lokacijama u gradu. Grad Buzet i gradski komunalac upravo provode projekt sanacije i dogradnje deponija. Buzetu je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u dva navrata odobrilo ukupno 6,3 milijuna kuna bespovratnih namjenskih sredstava za sanaciju postojećeg te izgradnju novog dijela deponija. Sredstva Fonda čine nešto više od 40 posto ukupne vrijednosti projekta koji iznosi oko 15 milijuna kuna, pa za njegovu realizaciju treba osigurati dodatna gradska sredstva. Taj se novac osigurava iz naknade za sanaciju odlagališta koja je u Buzetu uvedena 2000. godine, a njome se godišnje prikupi oko 600 tisuća kuna. Do sada je ishodovana lokacijska dozvola te izrađeni glavni projekti, za sanaciju postojećeg deponija i izgradnju reciklažnog dvorišta na istom mjestu, kao i za novi dio deponija. Nakon dobivanja građevinske dozvole, koja se očekuje tijekom ove godine, u Parku planiraju početi građevinske radove, iskope tla, gradnju nasipa, kanala, ugradnju nepropusnih slojeva. Predviđena je sanacija postojećeg dijela i proširenje, odnosno dogradnja deponija prema sanitarnom principu, na dodatnih 1,5 hektara površine, s ciljem odlaganja otpada do realizacije centralnog istarskog deponija, ističe direktorica Parka Ervina Kisiček.

Pazinskom deponiju 6,95 milijuna nepovratnih kuna

Na odlagalište komunalnog otpada Jelenčići V pokraj Pazina komunalac Usluga dovozi smeće s područja Grada Pazina i sedam općina Pazinštine. Prostornim planom uređenja grada Pazina iz 2002. godine planirano je da Jelenčići najkasnije u roku od 15 godina od početka uspostave sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji preraste u transfer stanicu. Odlagalište se nalazi dijelom na privatnom zemljištu i nema lokacijsku dozvolu, već dozvolu za rad inspekcije zaštite okoliša. Budući da je krajem lanjske godine na odlagalištu Jelenčići V popunjena lokacija A, koja je dijelom sanirana, odmah su obavljeni građevinski radovi za proširenje pa se sada smeće odlaže na lokaciju B, koja je gradsko vlasništvo i koja bi po procjenama iz Usluge trebala potrajati do ožujka 2007. godine. Dio otpada se selekcionira pa tako papir, PET i kartonsku ambalažu te metalni otpad specijalizirane firme odvoze izvan Pazina. Krajem 2004. godine dobiven je pozitivan odgovor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje sanacije, za što je odobreno 6,95 milijuna kuna nepovratnog novca, dok je višegodišnjim planom sanacije od 2004. do 2007. godine planirano 20 milijuna kuna. Lani je zagrebački Geoeco proveo geološka i hidrogeološka istraživanja na odlagalištu, napravljen je geodetski snimak terena te izrađena studija utjecaja na okoliš, sanacije i nastavka rada tog odlagališta u firmi IPZ Uniprojekt iz Zagreba. Studija je poslana u Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja na prethodno mišljenje koje je dobiveno u travnju ove godine, nakon nadopune i usklađivanja s u međuvremenu donesenom državnom strategijom gospodarenja otpadom. Za ovu je godinu planirana ocjena studije zaštite okoliša i njeno donošenje te izrada idejnog rješenja za ishodovanje lokacijske dozvole. Iako je bilo ambiciozno planirano da se do kraja godine dobije građevinska dozvola, pročelnica gradskog Odjela za komunalni sustav i prostorno uređenje Nevenka Šuran Marinčić procjenjuje da će biti uspješno ako do tada dobiju lokacijsku dozvolu jer za usvajanje studije treba određeno vrijeme. Iz Fonda su zatražili da Pazin imenuje predstavnika u Povjerenstvo za ocjenu studije, što još treba učiniti. Inače, aneksom ugovora s Fondom, umjesto lanjskih 35 posto sufinanciranja, sada je to 40 posto, dok ostalo financiraju Pazin i općine Pazinštine. Namjera je da se osim odlagališta Jelenčići V saniraju i ona prijašnja, Jelenčići III i Jelenčići IV.

Za sanaciju deponija u Hrvatskoj 2,5 milijardi kuna

Prema lani usvojenoj državnoj strategiji gospodarenja otpadom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će sanaciju 161 odlagališta u Hrvatskoj, i to do 2009. godine. Procjenjuje se da bi ukupna investicija za sva odlagališta iznosila 2,58 milijardi kuna, od čega bi, u prosjeku, polovicu snosio Fond, mada bi se pojedina odlagališta sufinancirala u rasponu od 35 do 80 posto. Strategijom se planira otvaranje najviše 21 županijskog centra, koji bi sadržavali reciklažna dvorišta, uređaje za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, mehaničko-biološku obradu te korištenje bioplina za proizvodnju energije.

Županijskim planovima gospodarenja otpadom treba poticati okupljanje županija oko organizacije zajedničkih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, stoji u strategiji. Tako je do 2010. predviđeno otvaranje jednog do dva, odnosno tri do sedam regionalnih odnosno županijskih centara, a do 2025. četiri, odnosno 14 do 21 centra.

Rovinj selektira 40 posto otpada

Rovinj je među prvim gradovima u Hrvatskoj i jedini u Istri dobio uporabnu dozvolu za odlagalište komunalnog otpada izgrađenog prema Zakonu o otpadu. Novo je odlagalište otvoreno 2001. kraj lokve Vidotto, nekoliko metara od ceste Rovinj – Bale. Ukopano je u zemlji i izolirano višestrukom izolacijom, procjedne vode se sustavom drenaže prikupljaju u posebnim spremnicima, odakle se cisternama odvoze u pročistač.

Uskoro će biti ispunjen prvi uređeni sektor za odlaganje, pa se priprema drugi u kojem će se potom odlagati otpad, u što Komunalni servis, koji zbrinjava otpad cijele Rovinjštine, ulaže 2,5 milijuna kuna. Odloženi otpad se kompaktira strojevima i potom pokriva slojem ilovače i zemlje, zbog čega je i izabrana lokacija kraj lokve Vidotto gdje ima puno zemlje i ilovače, a u blizini nema naselja. Postavljaju se i posebne cijevi na koje izlazi bioplin. Nakon što se dovrši punjenje prvog lota, nasipana će se zemlja ozeleniti i hortikulturno oplemeniti da bi se uklopila u okoliš.

Ovakav je sustav odlaganja komunalnog otpada uobičajen u zemljama Europske unije. O organizaciji prikupljanja otpada ovisi korištenje sekundarnih sirovina koje se mogu odvojiti. U Rovinju su u tome među najuspješnijima u Hrvatskoj. Uspijevaju, naime, odvojeno prikupiti oko 40 posto volumena ukupnog otpada. Do toga su došli ponajprije suradnjom s gospodarstvom: godišnje se primjerice prikupi 800 tona kartonske ambalaže. Svakog četvrtka uz kontejnere se može ostaviti krupni otpad, koji završava u reciklažnom dvorištu Komunalnog servisa. Tu se prikupljaju i metali, akumulatori, jestivo i motorno ulje, koji se potom predaju ovlaštenim tvrtkama. Na 30 lokacija u gradu i još 15 u hotelima i turističkim naseljima prikuplja se PET i staklena ambalaža. Do kraja prošle godine Komunalni servis je ovlaštenim tvrtkama za prikupljanje ambalaže isporučio 115 tona limenki, plastičnih i staklenih boca.

Postotak iskorištenja komunalnog otpada povećat će kompostana koja će se graditi uz odlagalište, a za koju je već dobivena građevinska dozvola. U njoj će se odlagati ostaci nastali rezanjem duhanskih listova u TDR-u i trave pokošene na javnim i turističkim površinama, od kojih će se dobivati kompost kojim će se prihranjivati travnjaci. Za izgradnju kompostane Grad i Komunalni servis zatražili su namjenska sredstva državnog Fonda za zaštitu okoliša, a dio će uložiti i Adris grupa.

Pišu: M. V. I., G. Č. Š., S. M., K. S. R., S. B., A. P.