NaslovnaVijestiIz Glasa Istre – prezentacija Studije

Iz Glasa Istre – prezentacija Studije

POREČANI NEZAINTERESIRANI ZA PREZENTACIJU STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ OBJEKTA KOJI ĆE SE GRADITI NA KOŠAMBRI

Sadržaji septičkih jama neće onečišćavati okoliš Uređaj bi trebao biti sagrađen 1,5 kilometara od prvih naselja, odnosno 400 metara od prvih samostojećih kuća. Neće proizvoditi buku veću od dozvoljene, a koštat će nešto više od šest milijuna kuna

Glas Istre, 14.01.2006.godine

Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja – izgradnje uređaja za prihvat i obradu sadržaja septičkih jama i dehidriranje mulja na odlagalištu Košambra – po zakonu ne mora ići na javnu raspravu, ali je to ipak učinjeno. Naime, koordinatorica projekta Ljiljana Dravec u ime Istarske županije objasnila je da je važno građane upoznati s time što će se graditi u njihovoj blizini i dati im mogućnost da primjedbama uređaj učine prihvatljivijim.
Međutim, u četvrtak u velikoj gradskoj vijećnici nije bilo zainteresiranih, ako izuzmemo novinare i nekolicinu zaposlenih u Usluzi, kojih se ovaj objekt i poslovno tiče. Iz studije je jasno da projekt gradnje uređaja na Košambri neće nepovoljno utjecati na okoliš, ali saznali smo i što će, odnosno zašto, biti izgrađeno na gradskom sanitarnom deponiju. Direktor Usluge Rodoljub Kosić rekao je uvodno da se već dvije-tri godine u gradu i gradskom komunalnom poduzeću bave problemom otpadnih voda iz septičkih jama i konačno je odlučeno da naprave uređaj za prihvat i obradu na Košambri. U kanalizacijski sustav ispuštana je značajna količina sadržaja septičkih jama, pa je tako 2004. godine, kada su jame pražnjene besplatno, na pet mjesta prikupljeno i pušteno u sustav 125 tisuća prostornih metara fekalija. Prošle je godine ta količina iznosila samo 68 tisuća prostornih metara, jer je gradskom odlukom uvedena participacija od 70 posto za pražnjenje. Kosić pak kaže da taj drastični pad znači da je vjerojatno veliki dio otpadnih voda završio nekontrolirano u okolišu.

Antonia Matić iz riječkog Fluminga, koji je projektirao uređaj koji treba biti sagrađen na Košambri, iznijela je o čemu se radi. Projektirali su uređaj koji će biti fleksibilan na količine otpadnih voda. Njegov procijenjeni dnevni kapacitet je 280 prostornih metara, a godišnji 60 tisuća kubika otpadnih voda iz septičkih jama i ne uključuje industrijske vode. Sadržaj jama iz cisterni će se puštati u uređaj koji će odvajati vodu od mulja. Takva voda puštat će se u kanalizaciju, a mulj dodatno obrađivati dodavanjem vapna i sušenjem ili kompostiranjem. Uređaj bi trebao biti sagrađen 1,5 kilometara od prvih naselja, odnosno 400 metara od prvih samostojećih kuća. Tijekom gradnje, a ni kasnije u funkcioniranju, neće proizvoditi buku veću od dozvoljene, a koštat će nešto više od šest milijuna kuna.

Studija utjecaja na okoliš, koju je predstavio Marko Cacanoski iz sisačkog poduzeća Vikos, kaže da objekt, kao ni njegova gradnja, neće utjecati na biljni, niti životinjski svijet, osim što će morati biti porušeno nekoliko stabala, neće utjecati na tlo ni podzemne vode, a ni na zrak.

Dravec je dodala da se za Istru planira samo jedan sanitarni deponij i to kraj Pule, dok je u tom projektu na porečkoj Košambri predviđena gradnja reciklažnog dvorišta s kompostanom, pa se gradnjom ovog uređaja stvaraju početni uvjeti za realizaciju županijskog projekta koji ima mogućnost sufinanciranja iz europskih pretpristupnih fondova.

Kosić je napomenuo da bi uređaj mogao biti gotov do lipnja. Javna rasprava o ovoj studiji otvorena je do 16. siječnja, a studija se može pogledati u gradskom odjelu za prostorno uređenje i dati primjedbe.

Piše S. MATEJČIĆ

Dokumenti