S prvim danom ove godine na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o otpadu kojim su svi gradovi i općine u Hrvatskoj morali promijeniti sustav naplate sakupljanja i odvoza otpada, tako da se računi više ne plaćaju paušalno prema kvadraturi stana ili kuće, već prema stvarno "proizvedenoj" masi otpada, prema volumenu posude za odlaganje otpada ili pak prema broju članova kućanstava.
Intencija je bila ukinuti nepravedan sustav naplate po kvadraturi, kojim su građani u više "kvadrata" plaćali više za odvoz otpada, makar, primjerice, dvoje umirovljenika u 80 četvornih metara stana sigurno baca manje smeća od četveročlane obitelji u 60 četvornih metara stana.
Teško do podataka
I makar su se gradovi krajem prošle godine pobunili protiv izmjena koje su morali realizirati, njihova su komunalna poduzeća uspjela, ipak, natjerati vodu na svoj mlin. Unatoč intenciji zakona da se otpad naplaćuje po izmjerenoj količini bačenoj u kantu za "obično" smeće, čime bi se građane nagnalo da ostali otpad sortiraju po kantama za, primjerice, papir, plastiku i slično, "komunalci" su u većini gradova, naprosto, kvadraturu stana pretvorili u volumene kanti. Naime, otpad se i dalje ne važe, jer to traži posebne, skupe kamione, čipove na vrećicama za otpad i vage, pa umjesto toga građani "zakupljuju" svoj prostor u kantama za smeće, dodijeljen im temeljem, opet, veličine stana u kojem žive.
Tek u malobrojnim gradovima odvoz se naplaćuje prema broju članova kućanstva budući daje komunalnim društvima, kako se opravdavaju, nemoguće doći do tih podataka. U starim zgradama, koje dijele vodomjer, zna se koliko je ljudi u svakom stanu, i te su podatke komunalna društva prikupila, no problem su nove zgrade, s vlastitim vodomjerima za svaki stan, u kojima se broj članova kućanstava ne zna.
Bahati Zagreb
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, do sada su uspjeli prikupiti podatke za 112 gradova o načinu obračuna odvoza komunalnog otpada za kućanstva. Samo 28 gradova obračunava svoju uslugu prema broju članova kućanstva, između ostalih i Buzet, Cres, Čabar, Delnice, Gospić, Mali Lošinj, Pazin, Ploče, Slunj, Vodnjan i Vukovar. Svi ostali obračunavaju svoju uslugu prema volumenu, iskazanom u litrama - između ostalih i Bakar, Buje, Crikvenica, Dubrovnik, Kastav, Kraljevica, Krk, Labin, Novalja, Novigrad, Novi Vinodolski, Ogulin, Opatija, Otočac, Pula, Rijeka, Rovinj, Split i Umag - odnosno prema volumenu posude i broju odvoza. Obrovac i Vrbovec još uvijek obračunavaju uslugu po četvornom metru stambenog prostora, s tim da su naznačili da su u tijeku izmjene načina obračuna. Jedino od Zagreba Ministarstvo još uvijek nije dobilo obavijest o donošenju nove odluke o načinu obračuna usluge odvoza otpada, usklađene sa Zakonom. Na pitanje hoće li Zagrebu biti naplaćena kazna od pola milijuna kuna, jer već deset mjeseci kasni s ukidanjem naplate po kvadraturi stana, u Ministarstvu ne odgovaraju.
Skuplja odvožnja
Kako god, građanima izmijenjeni Zakon o otpadu nije donio ničeg novog, pa tako niti nove cijene, budući da se u većini gradova, pa tako i u Rijeci, odvoz otpada i dalje plaća podjednako. Istovremeno, međutim, nije niti ispunjena prvotna namjera zakona - da se što više otpada baca u kontejnere namijenjene reciklaži, a što manje u one koje se naplaćuje. Kako napominju u potrošačkim društvima, nekim je čudnim "gimnasticiranjem" u komunalnim društvima površina stanova pretvorena u volumen posuda. Zgrade u gradovima, pa tako i u Rijeci, na raspolaganju i dalje imaju kontejnere od, uglavnom, 1.100 litara, a svakom se stanu dodjeljuje volumen sukladno kvadraturi.
Rješenje bi, dakako, bilo stvarno vaganje preuzetog otpada, no to traži veliko investiranje u opremu, s kakvom raspolažu komunalna društva vani, u razvijenim zemljama. To bi, međutim, značilo i skuplje odvoženje za one koji "proizvode" više smeća, a kako bi smanjili svoju količinu na vaganju, mnogi bi, nema sumnje, otpad odbacivali na "divlje".
Bojana Mrvoš Pavić
Napomena:
Grad Poreč je donio odluku o obračunu naknade po broju članova domaćinstva.
Uprava društva