Lokacija je potvrđena i Studijom gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera iz 1996. godine, kad je analizirano ukupno sedam potencijalnih lokacija za županijski centar.

PULA - Iako je lokacija odlagališta otpada na Kaštijunu posljednjih mjeseci top-tema te izaziva brojne prijepore i polemike, činjenica je da je ona navedena još u Prostornom planu bivše općine Pula prije 25 godina! Nakon toga je, prema pregledu dokumentacije koju je pripremila direktorica tvrtke Kaštijun Vesna Dukić, te je na protekloj sjednici pulskog Gradskog vijeća podijeljena novinarima, Kaštijun kao sanitarni deponij razmatran u Studiji utjecaja na okolinu iz 1992. godine. Studijom je analizirano mogućih 12 lokacija, osim Kaštijuna: Plovanje, Sarancani, Glavani, Skitača, Rogatica, Lanišće, Foli, Gajana, Tavavain-Najel, Marana i Mortezin. Nakon usporedne ekološke, ekonomske i tehnološke analize, kao najpovoljnija je predložen Kaštijun. Kaštijun je potvrđen i Studijom gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera iz 1996. godine, kad je analizirano ukupno sedam mogućih lokacija za županijski centar za gospodarenje otpadom. Uz njega, to su još Umag - Donji Picudo, Poreč – Košambra, Rovinj – Mondelako, Labin – Cere, Pazin - Jelenčići i Buzet - Griža. Osim lokacije, analizirane su količine i vrste proizvedenog otpada na području Istre te je ustanovljeno da se 45 posto komunalnog i 70 posto neopasnog proizvodnog otpada iz Istre odlaže na Kaštijunu. Studija je analizirala 11 varijanti gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera, a za Istru su bila tri moguća rješenja: jedan centar koji bi bio na Kaštijunu; dva centra, Poreč - Košambra i Kaštijun, te tri, dakle, uz Kaštijun bili bi i Umag - Donji Picudo te Poreč - Košambra. Rezultat analiza po ekološkim i ekonomskim pokazateljima tada je dao prednost građenju jednog županijskog centra. Izbor lokacije otežala je i činjenica da je gotovo 70 posto područja Istarske županije vodozaštitna zona. Studiju je u srpnju 1998. potvrdilo pulsko Gradsko vijeće (kada je na vlasti u Puli bio IDS), a iste je godine, kao dio pripreme za izradu županijskog prostornog plana, ponovna provjera podataka pokazala da bivša općina Pula proizvodi oko 45 posto komunalnog i oko 70 posto neopasnog tehnološkog otpada. Pulsko vijeće 2001. godine donosi uvjetno pozitivno Mišljenje na nacrt prijedloga Prostornog plana Istarske županije, bez primjedbi na lokaciju Kaštijun i centralnu zonu za gospodarenje otpadom. U travnju 2003., dakle u vrijeme kada je na vlasti bila lista na čelu s Lucianom Delbiancom, Vijeće je donijelo Odluku o načinu sanacije i izgradnje odlagališta na Kaštijunu. Prema toj se odluci sanacija i izgradnja Kaštijuna planirala u dvije faze, a prva bi uključivala obnovu postojećeg odlagališta s oko 250 tisuća prostornih metara otpada, otvaranje novih polja za odlaganje na saniranim dijelovima i rezerviranom prostoru te izgradnju objekata odlagališta. U drugoj fazi na rezerviranom prostoru odlagališta bila je planirana izgradnja postrojenja za obradu otpada. Za radove prve faze trebala je biti zadužena tvrtka Univer Engineering iz okolice Bologne. No, kasnije je utvrđeno da je Univer bio u stečaju od 11. veljače 2003. godine, dakle i prije potpisivanja ugovora. Kaštijun je kao središnja zona za gospodarenje otpadom definiran i Prostornim planom Istarske županije te se u razdoblju od 2002. do danas, dokad su provedene njegove tri izmjene i dopune, nijednom nije tražila izmjena i dopuna sustava gospodarenja otpadom i centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu. Tu lokaciju potvrdili su i Prostorni plan općine Medulin, donesen potkraj 2006. godine i Prostorni plan uređenja Pule. Grad Pula je s Republikom Hrvatskom u studenome 2006. sklopio Ugovor o osnivanju prava građenja za česticu na kojoj se nalazi postojeće odlagalište te za česticu na kojoj se planira izgradnja budućeg županijskog centra za gospodarenje otpadom. Osim toga, županijski Odjel za održivi razvoj lani u srpnju je zatražio i dobio, radi izrade IPA aplikacije, suglasnost svih jedinica lokalne samouprave za sustav gospodarenja otpadom, u skladu s odredbama županijskog prostornog plana. Potvrđeno je da će se ostatni dio otpada odvoziti putem transfer stanica na Kaštijun. Osim toga, u državnom planu gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. godine, temeljem prijedloga plana gospodarenja otpadom Istarske županije, Kaštijun je naveden kao lokacija županijskog centra. Javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš izgradnje centra na Kaštijunu završen je 21. siječnja, a primjedbe obrađuje Komisija za ocjenu planiranog zahvata na okoliš, koju je imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša.

Miletić: Referendum mora biti dobro pripremljen

Gradonačelnik Boris Miletić osvrnuo se na polemiku o referendumu za Kaštijun koja se razvila na protekloj sjednici Gradskog vijeća.

- Podržavam stav predsjednika Vijeća Denisa Martinčića da se tako ozbiljnom pitanju treba pristupiti profesionalno i dobiti precizne odgovore od nadležnih tijela. Raspisivanje referenduma ne smije biti površno, neadekvatno odrađeno i loše pripremljeno. Stvaranjem tih preduvjeta pred Vijećem Pule ponovno će se naći točka dnevnog reda o raspisivanju referenduma, ali bez nepoznanica, i onda će se gradski vijećnici o njoj moći izjasniti glasanjem.

Na protekloj sjednici predsjednik Vijeća jasno je ustvrdio da će se ista točka naći na dnevnom redu najkasnije u roku od 30 dana. Uz osnovna ljudska, vjerska te socijalna prava, i pravo na referendum zajamčeno je temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske te je kao takvo osnova demokracije. U slučaju pitanja referenduma, radi se o principu. Ne možemo jedan dan načelno biti za transparentnost, otvorenost rada gradske uprave i uključivanje javnosti, što je uvijek bila osnova moga djelovanja, a onda drugi dan šutjeti iz praktičnih razloga.

Ja želim voditi odgovornu i poštenu vlast u Puli, koja je uvijek na usluzi građanima i uvijek spremna poslušati i njihov glas. Mišljenje građana i njihovo pravo na glas ne smiju biti predmetom ikakvog licitiranja. Oko Kaštijuna očito postoji puno zainteresiranih strana - iz ovog ili onog razloga - a meni je bitan samo interes građana i interes Pule. Odmah želim jasno reći: »Mi nismo protiv referenduma«. Dapače, i mi želimo znati što građani zaista misle o Kaštijunu i kako vide rješavanje problema odlaganja smeća u Puli.

Prvi ćemo glasati za to da se referendum raspiše. Ali ne bilo kakav referendum i ne zato da bi preko referenduma, a na štetu i preko leđa građana Pule, netko uhvatio jedno vijećničko mjesto više ili mahao Kaštijunom u politikantske svrhe. Moja je poruka građanima: »Želim da se čuje i Vaš glas«. Svaka drugačija poruka i odluka bila bi protiv svih principa koje zastupam. Vjerujem da će građani kada sagledaju sve činjenice, znati procijeniti što je za njih, Pulu i Istru najbolje, ističe Miletić u priopćenju.

Bolković: Ne sjećam se svih potpisanih odluka

Budući da je Livio Bolković, sadašnji gradski vijećnik ISDF-a, u travnju 2003. godine bio predsjednik pulskog te potpisao Odluku o načinu sanacije i izgradnje odlagališta na Kaštijunu, pitali smo ga za komentar.

- Kao i svaki drugi predsjednik Gradskog vijeća dužan sam potpisati sve odluke koje ono izglasa većinom glasova. Odluku o načinu sanacije i izgradnje odlagališta na Kaštijunu sam po zakonu morao potpisati jer ona inače ne može biti važeća. Imam dobru memoriju, ali ne mogu se sjetiti svih potpisanih odluka jer ih je bilo na stotine, navodi Bolković.

Gradonačelnik me proziva i za prostorne planove Pule i Istarske županije, ali u njima se ne spominje odlagalište Kaštijun za cijelu Istru, nego samo za Pulu i Puljštinu. Sama lokacija Kaštijuna nije sporna i protiv nje nemamo ništa, on se treba sanirati i ostati odlagalište za pulsko područje. Radi se o jednoj perfidnoj igri jer se Kaštijun ne može na mala vrata pretvarati u odlagalište za cijelu Istru, rekao je Bolković.

Petra Lukež