NaslovnaVijestiPorestina info:Gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji

Porestina info:Gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji

U Velikoj gradskoj vijećnici Grada Poreča, 30. listopada 2008. godine održana je radionica " Obveze Jedinica lokalne samouprave u domeni gospodarenja otpadom sa primjerima dobre prakse", a u organizaciji Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije – Odsjeka za zaštitu okoliša.
U uvodu je voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša, gospođa Ljiljana Dravec konstatirala da iako su pozvani svi načelnici i gradonačelnici iz Istarske županije: " malo njih iz Jedinica lokalne samouprave je danas prisutno, no ovu temu moramo savladati u predprocesu ulaska u EU ".
U ime domaćina Grada Poreča nazočne, većinom djelatnike komunalnih poduzeća, pozdravio je Rodoljub Kosić, direktor porečke "Usluge", također ispričavši gradonačelnika Poreča, koji nije mogao biti prisutan zbog ranije preuzetih obveza.

Uvodno izlaganje " Obveze JLS koje proizlaze iz zakonskih propisa RH i Plana gospodarenja otpadom Istarske županije do 2015. godine" održala je gospođa Ljiljana Dravec. Nakon što je na posljednjem zasjedanju Skupštine Istarske županije usvojen Plan gospodarenja otpadom , sada slijede gradski i općinski planovi, a planovi se izrađuju i donose za razdoblje od 8 godina.
" Zasad je takav Plan izradila jedino općina Fažana, ali je on općenit i nije detaljan. Obveza je 1 put godišnje, do 1. travnja podnositi Izvještaj o učinjenom po planu općinskom ili gradskom vijeću, te ga dostaviti nadležnom Ministarstvu. Znači odgovornost za gospodarenje komunalnim otpadom ima Jedinica lokalne samouprave, te je zato i ovaj skup bio namijenjem načelnicima i gradonačelnicima, no bilo bi mi drago da su barem poslali svoje djelatnike, a nisu. Rok za donošenje planova gospodarenja otpadom je 31. 12. 2008. godine. Po zakonu je do sada trebalo biti realizirano i barem 1 – reciklažno dvorište. U zakonu piše, ukoliko to ne učini općina, Grad ili Županija , to će učiniti Vlada RH o trošku JLS-e.
U zakonu piše da onečišćivač plaća, a naplata se može vršiti po masi, volumenu otpada ili po broju članova domaćinstva, rok za odabir načina i uvođenje naplate je 31. prosinac 2009. godine ".
Zatim su uslijedili primjeri dobre prakse, a prikaz uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada na području Općine Merano, u Južnom Tirolu, u Italiji prezentirao je Predsjednik Uprave komunalnog poduzeća Merano, gospodin Gerhard Gruber.
"Sa prvim aktivnostima smo otpočeli 1993. godine, a cilj nam je bio: reciklirati što više otpada. Baza za veliku promjenu nam je bila tarifa naplate. Prije se plaćalo po 1 metru kvadratnom stambenog obiteljskog prostora, a zatim po broju članova obitelji i količini otpada. Tarifa sadrži: osnovu – pretplatu, broj članova obitelji, te kvantitet otpada-procjenu proizvodnje otpada po obitelji. Željeli smo dobiti "Pravedniju tarifu" koja bi spriječila bacanje otpada van kontejnera. Ljudi su plaćali kvadraturu, ali su proizvodili manje otpada – pa smo uveli ovu prevedniju tarifu. Ovaj sustav je uveden 1994. godine. Naravno da se prvo javio strah od poskupljenja, pa je to zahtijevalo dosta rada i ulaganja u komunikaciju s građanima i u odnose s javnošću, nikad dosta informacija. Merano ima 35.000 stanovnika. Prvo smo maknuli sve kontejnere s ulica. Građani su dobili 13.000 kontejnera, postavili smo u gradu 112 eko otoka ( 3 kontejnera ), 350 manjih kontejnera za otpad prolaznika ( sa malim otvorima – kroz koje se ne može ubaciti vreća sa smećem ili krupni otpad ). Svi kamioni za odvoz smeća imaju ugrađene mikro čipove, tako da kad se ubaci otpad 1 obitelji – izmjer količine se odmah obavi, a u upravi sa mikro čipa očitavaju količinu radi obračuna. U dodatne – komercijalne usluge spada odvoz krupnog otpada, postavljanje zvona za diferencirani otpad, odvoz organskog otpada, a od tih usluga godišnje naplatimo i do 2 milijuna Eura. Postavili smo i mini centre za selektivno prikupljanje otpada po kvartovima, sa boksovima za različite vrste otpada ( veličine kamiona ), pa ih po punjenju samo dizalicom podignemo na kamion. Postavljeni su i mobilni mini centri za selektivno prikupljanje otpada ( kontejneri ) koji se otvaraju magnetnom karticom sa identifikacijskim brojem građanina, a po izmjeru ubačene količine smeća, to se bilježi na kartici, kontejner se automatski zatvara. Ti mini centri pokrivaju gradski prostor u krugu od 300 metara.
Poluprazne kontejnere vlasnik ne ostavlja ispred kuće za odvoz, ima plavu i crvenu tablu koju stavlja ispred kuće tako da vozači koji odvoze odmah znaju, ukoliko je crvena – da tu ne treba prazniti. Znači izgradnjom sustava smanjili smo troškove odvoza smeća za 4 – članu obitelj i smanjili svoj trošak odvoza.
Rezultati tog novog sustava prikupljanja i naplate su da je u 2007. godini 70 % otpada prikupljamo selektirano."
Domaći primjeri dobre prakse bili su u većini slučaja: planiramo i trebalo bi.

R.V.Aleksić

Dokumenti