Temeljem dojave građana o nesnosnom smradu koji se širio oko područja uvale Peškera dana 08. srpnja 2005. godine, dan poslije jačih oborina, predstavnici Grada Poreča i Usluge Poreč d.o.o. izvršili su očevid na licu mjesta.
Temeljem dojave građana o nesnosnom smradu koji se širio oko područja uvale Peškera dana 08. srpnja 2005. godine, dan poslije jačih oborina, predstavnici Grada Poreča i Usluge Poreč d.o.o. izvršili su očevid na licu mjesta. Uvjerili smo se o intenzitetu smrada koji je dolazio s obalnog mora. U tom trenutku djelatnici RJ Čistoća čistili su s obale mora i kamenja morsku travu koja se još nije počela anaerobno raspadati to jest nije bila uzročnik tog smrada. Izvršili smo provjeru ispravnosti kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih voda i konstatirali da je sustav ispravan i u funkciji te da nema nekontroliranog izlijevanja fekalnih otpadnih voda u obalno more putem havarijskih ispusta. Od Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula naručena je analiza obalnog mora u uvali Peškera sa nekoliko lokacija koje pokrivaju akvatorij Peškera. Analiza uzoraka potvrđuje da kanalizacijski sustav Grada Poreča nema utjecaj na smrad, već se radi o procesima unutar samog akvatorija Peškera. Kao potvrdu tome objavljujemo kompletan nalaz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE p.p. 192, 52102 Pula
Služba za zdravstvenu ekologiju Odjel za zaštitu i unapređenje okoliša tel. (052) 529-000; 529-076 fax (052) 529-076; 222 151 E-mail: ekologija@zzjziz.hr
Komentar rezultata: Dana 08. srpnja 2005. godine zatražena je analiza obalnog mora u uvali Peškera od strane Usluge Poreč, zbog širenja neugodnog mirisa s obale, s ciljem da se utvrdi uzrok i umiri javnost. Prema riječima korisnika, prethodnog dana bilo je jako nevrijeme na području grada uz kišu i jak zapadni vjetar.
U vrijeme uzimanja uzoraka, krajnji sjeveroistočni dio uvale, odnosno morska površina uz obalu, bila je pokrivena crnim gustim muljem na površini od oko 100 x 30 m. Na okolnim dijelovima mora bilo je tragova svježe otrgnute i raspadnute morske trave.
Sam mulj je mješavina morske trave, smeđih algi i pijeska. Crna boja mulja upućuje na anaerobno raspadanje (bez prisustva kisika) organskog materijala. Potvrdu nalazimo u sadržaju otopljenog kisika u uzroku br. 4. (mulj uz obalu), koji je 0,00 mgO2/I. Smanjenje koncentracije kisika su i na uzorcima br.2. i 3. (73% i 31 %), kako zbog prisustva svježeg i već raspadnutog biljnog otpada, tako i povećanog sadržaja suspendiranih čestica pijeska.
Pojava je uobičajena kod pojava kiša uz jak vjetar, pri čemu se na obalu izbace veće količine morskog sedimenta. Kad organski dio – morska trava, alge i slično dospije na obalu dolazi do raspada, što uzrokuje vrlo neugodan miris, pogotovo ako se radi o većim količinama organskog materijala i ako dolazi do anaerobnog raspadanja.
Analize ne upućuju na onečišćenje fekalnog porijekla: sadržaj amonijačnog dušika i ortofosfata je nizak. Nešto viši sadržaj na pojedinim uzorcima uobičajen je za utjecaj sedimenta na kakvoću morske vode. Prisustvo sedimenta pogoršava kakvoću vode, pa tako i morske. Isto vrijedi i za prisustvo bakterije fekalnog porijekla – fekalnih koliforma i streptokoka. To je ujedno i razlog što se uzorci morske vode na plaćama prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96 – čl. 4.) ne smiju uzimati za vrijeme jake kiše, jakog vjetra ili velikih valova, jer je more uz obalu pod jakim utjecajem sedimenta.
Na osnovu uvida na mjestu događaja i na osnovu analiza zaključak je da je kao posljedica nevremena na obalu izbačena veća količina morskog organskog materijala zajedno sa morskim sedimentom i da je neugodan miris posljedica njegovog djelomično anaerobnog raspada.
Za sve dodatne informacije zainteresiranim građanima stoje na raspolaganju rukovoditelji radnih jedinica Otpadne vode i Čistoća.
