Deponij Košambra do grla u problemima

Dok Košambra ne prijeđe u Adriaplus neće moći početi saniranje i dogradnja, niti se može računati na bespovratni novac koji bi mogao doći iz europskih fondova preko austrijskih partnera kako bi se dovršila ta investicija vrijedna 60-ak milijuna kuna

Glas Istre, 21.10.2005.godine Na sastanku vlasnika poduzeća Adriaplus održanom prošlog tjedna dogovoren je, saznali smo, nastavak projekta deponija »Košambra« kako je bio zamišljen. Gradonačelnik Edi Štifanić potvrdio nam je tu informaciju. »Inzistirao sam da se ponovno pogledaju projekti i dokumentacija koju već imamo, da vidimo je li to dovoljno za početak projekta, a prije svega jasno sam rekao da do 1. svibnja sljedeće godine jedna kaseta za prihvat novog otpada mora biti spremna na gradskom deponiju. O ostalim detaljima nismo razgovarali, jedino smo se složili da bespovratnih 23 milijuna kuna, koji su nam odobreni iz hrvatskog Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša moramo iskoristiti za nabavku potrebnih strojeva i materijala za gradnju prve kasete«, rekao nam je gradonačelnik Štifanić. Projekt »Košambra« pokrenut je osnivanjem poduzeća Adriaplus 2002. godine. To je mješovito poduzeće u kojem Grad Poreč ima 51 posto udjela, a bečke tvrtke Aqua Plus GmbH i G. Hinteregger&Sone zajedno ostalih 49 posto. U ove tri godine dobivena je građevinska dozvola za radove na odlagalištu, obavljeno je eksperimentalno sažimanje starog otpada, na temelju čega je izrađen projekt za nastavak zbrinjavanja otpada na Košambri. Lani je za projekt odobreno 23 milijuna bespovratnih kuna iz nacionalnog eko-fonda, a s prvim danom ove godine Adriaplus je trebala preuzeti Košambru od komunalnog poduzeća Usluga, koje je njome do tada gospodarilo. Međutim, to se nije dogodilo. Izgovor je bio da nisu razgraničene ovlasti i obaveze između Usluge i Adriaplusa, pa je datum preuzimanja pomaknut za srpanj. No, niti taj datum nije poštovan, jer je tek u srpnju stiglo rješenje o doregistriranju Adriaplusa, na temelju kojeg bi tvrtka mogla preuzeti deponij. Prvi dan rujna određen je kao treći datum, ali Košambra do danas nije prenesena na Adriaplus, nego njome i dalje gospodari Usluga. Tko gospodari gradskim deponijem načelno ne bi trebalo biti važno, ali u ovom slučaju to je očito kamen smutnje, jer dok Košambra ne prijeđe u Adriaplus neće moći početi projekt saniranja i dogradnje, niti se može računati na bespovratni novac za dio investicije koji bi mogao doći iz europskih fondova preko austrijskih partnera, kako bi se dovršila ta investicija vrijedna 60-ak milijuna kuna.

Stanje na deponiju alarmantno

Ovoga je ljeta smrad s Košambre ponovno uznemirio mnoge građane. Na pitanja novinara što i zašto vonja, iz Uprave Usluge stizao je odgovor da smrdi zbog intenzivnog truljenja organskog otpada koje uzrokuju naizmjenične obilne kiše i visoke temperature. Međutim, dr. Viktor Simončič, savjetnik jednog od austrijskih partnera u projektu »Košambra«, za neposredni uzrok smrada optužuje otpad koji na Košambru odlaže poduzeće Rex, čiji je direktor i vlasnik dr. Branko Gulić, odnedavna i član Nadzornog odbora Adriaplusa. Istina je izgleda negdje »na pola puta«. Već nekoliko mjeseci otpad se na gradskom deponiju zbrinjava uz minimalne propisane uvjete, odnosno proces je sveden na ravnanje, gaženje dovezenog otpada i pokrivanje slojem zemlje. Taj posao ne radi Usluga, nego pazinski obrtnik, jer je Usluga ostala bez strojeva! Rashodovani su jer u njih nije ulagano posljednjih godina, otkako je krenula priča o Adriaplusu, kao nositelju toga dijela posla. - Po našoj procjeni, pod sadašnjim uvjetima odlaganja otpada, deponij bi se mogao koristiti još najviše jednu do dvije godine. Situacija bi se znatno promijenila planiranim premještanjem električnog dalekovoda, čime bi se dobio prostor za odlaganje otpada za daljnjih petnaestak godina, nakon čega bi se deponij sanirao i prestao koristiti, kaže direktor Usluge Rodoljub Kosić. Ali takav razvoj događaja daleko je od onoga što se planira u sklopu Adriaplusa – saniranje deponija na način da se na istom mjestu dobije dodatni prostor za novi otpad i dogradnja prema europskim propisima zaštite okoliša. Doduše, i gradonačelnik Štifanić spominje samo saniranje starog deponija, nakon gradnje nove kasete, s obzirom na načelni stav da se deponiji grade za čitavu županiju, pa bi gradska bila nepotrebna investicija. Gradonačelnik smatra i da hitno treba organizirati selektivno prikupljanje otpada, čime bi se smanjio volumen koji ostaje na odlagalištu.

Koja je uloga Viktora Simončiča u projektu

Za sanaciju i rekonstrukciju odlagališta otpada Košambra postoji od 2003. godine građevinska dozvola koja je produžena u srpnju na još dvije godine. Dozvola je izdana na projekt koji je bio usklađen s tada važećim propisima, a projektnu dokumentaciju je izradilo HIS iz Donje Višnjice početkom 2002. godine. Tada je Usluga angažirala dr. Viktora Simončiča kao savjetnika pri izradi projektne dokumentacije. S njim je za taj posao u drugoj polovici 1998. sklopljen ugovor o djelu na 15.000 kuna. Usluga je i nakon toga surađivala sa Simončičem kao zaposlenikom sisačke tvrtke Vikos, koja je temeljem ugovora iz studenog 2002. godine za 13.000 kuna obavljala ekološki nadzor prilikom prerade određene količine starog otpada na deponiju Košambra radi smanjenja njegovog volumena, a posao je bio ponuđen ljubljanskoj tvrtki Resana. Od kolovoza 2003. nema nikakvih ugovorenih poslova između Usluge i Simončiča, ali on je usko povezan s projektom koji bi trebalo realizirati u sklopu Adriaplusa. Kakvi su njegovi formalni odnosi s tom djelomično gradskom firmom, ili eventualno s austrijskim partnerima, nismo uspjeli saznati ni od Uga Musizze niti od Geralda Loewa, članova Uprave Adriaplus. Musizza nije htio odgovoriti na naše pitanje pod izgovorom da, kako je rekao, najprije politika i NO moraju zauzeti stav. - Samo sam prijateljski konzultant jednom od austrijskih partnera i za to nisam plaćen, niti želim biti. Da je projekt krenuo i da su stigli novci iz europskih fondova, onda bi se vidjelo gdje je moja uloga i koliko to košta. Neovisni sam stručnjak i ne trebaju mi ovakve priče, ali mi je žao projekta, žao mi je Poreča, koji zapravo nema alternativu, barem ne kvalitetnu. Ovo je velika priča u koju su upleteni sitni, privatni interesi koji su je potpuno ugrozili, kaže Simončič, inače autor nacionalne strategije zaštite okoliša i savjetnik međunarodnih institucija u projektima zaštite prirode.

Je li dr. Gulić zbog Rexa u sukobu interesa?

Između Usluge, Adriaplusa i Rexa 2. lipnja ove godine sklopljen je ugovor kojim Usluga i Adriaplus dozvoljavaju prihvat tehnološkog neopasnog otpada na odlagalištu Košambra, a koji Rex sakuplja na području na kojem djeluje Usluga. Taj »neopasni tehnološki otpad« je masni mulj iz odvajača ulja kuhinja, praonica rublja i opreme. Rex plaća 250 kuna po toni dovezenog otpada, a za prihvat takvog otpada Usluga je u svibnju dobila dozvolu ureda državne uprave u Istarskoj županiji. To je zapravo djelatnost koju Rex, temeljem ugovora s Uslugom, obavlja od početka 2004., a krajem godine mu je bila zabranjena do ishođenja dozvole. Po starom ugovoru Rex je plaćao 150 kuna po toni odloženog otpada. A od lipnja do kraja kolovoza, prema riječima dr. Gulića, na Košambri je odložio 150 tona »neopasnog tehnološkog otpada«. Osim toga, Usluga i Rex su 2001. sklopili ugovor o poslovnoj suradnji kojim je Usluga Rexu bila dala na korištenje 150 četvornih metara površine na odlagalištu otpada radi obavljanja svoje djelatnosti bez naknade, dok je Rex kao protuuslugu bez naknade preuzimao od Usluge otpadna mineralna ulja, nauljene krpe, filtere motora, tvrdu plastičnu ambalažu i pomagao u odčepljivanju kanalizacije. Taj prostor od 150 četvornih metara na Košambri Rex ne koristi više od dvije godine, saznali smo od direktora Kosića, a od prošle godine ne obavljaju ni druge poslove iz ugovora. Simončič upozorava da je porečki gradski deponij, namijenjen odlaganju isključivo komunalnog otpada, jedini u Hrvatskoj na kojem je dozvoljeno odlaganje tehnološkog otpada, po njemu opasnog. Kaže da su austrijski partneri bezuspješno pokušavali reagirati na to, a nakon svega je Gulić imenovan u NO Adriaplusa. Ima li u tome sukoba interesa?

Koliko Adriaplus do sada košta Grad

Troškovi osnivanja Adriaplusa - prijevodi, telefonski računi i ugovori o djelu - prije nego što je formalizirano novo poduzeće dosegli su 261.919,46 kuna, koje je kao posudbu podmirivala Usluga. Tada je na čelu gradskog komunalca bio Edo Jugovac, kojem je radni odnos s Uslugom prestao sredinom studenog prošle godine, a kakav status ima u Adriaplusu nismo uspjeli saznati, jer nijedan direktor Adriaplusa nije odgovorio na naša pitanja. Prema informaciji direktora Usluge Kosića, Adriaplusu je do prvog kvartala prošle godine posuđeno 830 tisuća kuna. Osim ovih, postoje troškovi koje vode austrijski partneri, a uglavnom se radi o cijeni projekata i manjim dijelom putnim troškovima njihova predstavnika u upravi tvrtke. Ukupno se radi o približno četiri milijuna kuna. Taj financijski teret dijelom je zaustavio napredovanje projekta ove godine, nakon što je kormilo Grada preuzeo novi gradonačelnik. Društveni ugovor sklopljen s Austrijancima radi osnivanja Adriaplusa ne može se raskinuti do 31. prosinca 2008. godine. Doduše, gradonačelnik Štifanić kaže da je s prošlotjednog sastanka s partnerima ponio osjećaj da se priča nastavlja u pozitivnom smjeru. Iskustva hrvatskih gradova

Odlagalište komunalnog otpada Bazjaš kraj Vinkovaca prvo je sanirano novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, koji pomaže 163 projekta, među kojima i porečku Košambru. Saniranje Bazjaša ukupno je koštalo 11,49 milijuna kuna, a osim novcem Fonda financirano je donacijama Vlade Kraljevine Danske i iz proračuna Vukovarsko-srijemske županije. Radove je obavila jedna vinkovačka tvrtka izabrana na međunarodnom natječaju, projekt sanacije je sačinila hrvatska tvrtka IPZ.

Grad Čakovec također je u projektu deponija do grla. U poduzeću Čakom saznali smo da su projekti za Košambru i čakovečki Tatovac blizanci. Na Tatovcu melju i biološki obrađuju otpad koji se dnevno dovozi i odlaže na podlogu i drenažni sloj. Stari otpad drobe, siju i ručno odvajaju veće komade, male još jednom siju, pa najsitniji ostatak mogu koristiti kao podlogu za sadnju trave. Za sanaciju deponija Grad Čakovec uveo je naknadu od 12 kuna po domaćinstvu, odnosno 20 kuna po toni otpada koji građani sami dovezu, a poslovni prostori plaćaju 24 kune naknade. Na te cijene računa se PDV. Za saniranje čakovečkog deponija studiju je izradila sisačka tvrtka IRI.

Piše Sniježana MATEJČIĆ