NaslovnaVijestiGlas Istre: začepljenje kanalizacije

Glas Istre: začepljenje kanalizacije

Odčepiti kanalizaciju i otvoriti Pandorinu kutiju.Svaki bi ulagač trebao od Usluge tražiti suglasnost na projekt kućnog priključka i priključenje na javnu kanalizaciju, ali daleko smo od toga.

Kada se začepi kanalizacija, i drugo »smeće« može izaći na površinu – dokazuju to dva potpuno nepovezana primjera: jedan iz naselja Coki u Funtani, drugi iz Malog Maja u Poreču. U oba se slučaja začepila kanalizacija, a prilikom intervencije na koju su pozvani jedini nadležni – radnici Usluge – vlasnici kuća i stanova ostali su bez teksta, jer su se pojavili problemi za koje ne znaju ni od kuda ih početi rješavati.
U Cokima su se u naselju obiteljskih kuća prema planu iz 1980. odjednom na dvije parcele pojavile dvije trokatnice. Vlasnici grade polako, otkako su ih stavili pod krov, i ne žive u njima čitavu godinu. Proljetos se začepila kanalizacija, izlila se na površinu, a kada su je radnici Usluge pokušali odčepiti, izlila se na prvom katu jedne od trokatnica. Nakon pregleda terena uočeno je da dvije novogradnje, naknadno legalizirane, kako smo saznali u općinskoj upravi, nemaju šahtove, premda su priključene na javnu mrežu. Na kraju su cijevi odčepljene, ali problem je riješen samo do idućeg puta.
U međuvremenu su, prije mjesec dana, vlasnici obiju zgrada morali postaviti i ormariće za struju, koju su ranije navodno posuđivali od susjeda. Elektra nalaže da ormarići budu na rubu parcele da bi u svakom trenutku bili dostupni. Vlasnici kuća su se složili te nasred neuređene površine između njihovih i susjedne, nasuprotne obiteljske kuće sazidali zidić s uskom nadstrešnicom da bi u njega ugradili ormariće za struju. Možda je to stvarno na rubu njihove parcele, ali je to i sam rub puta koji vodi između kuća prema općinskoj parceli na kojoj je planom predviđena gradnja male rotonde – okretišta. Hoće li sada taj put zadovoljavati širinom, nitko ne provjerava. Jesu li uz malo više troška vlasnici kuća mogli svoje ormariće postaviti uz neki drugi rub parcele, da ne budu na samom putu? To će se vjerojatno doznati tek u trenutku kada na red dođe asfaltiranje puta. A tko će riješiti priključenje na kanalizaciju i šahtove? Što je s priključkom na vodovod?
U Malom Maju slična je priča – proljetos se kanalizacija izlila na terase i u prizemne stanove kuće sa šest stanova, sagrađene još 1994. Kada je Usluga došla intervenirati, vlasnici stanova su saznali da je kanalizacijski priključak njihove zgrade izveden preko privatne parcele i da će oni za to odgovarati, a ne onaj tko je gradio kuću i prodao im stanove. Osim toga, uz tu je zgradu naknadno tadašnji ulagač dogradio spremnik za loživo ulje, na samom rubu parcele, odnosno na granici s ulicom koja vodi kroz naselje, što je protivno protupožarnim i sigurnosnim uvjetima. No za to nitko ne odgovara.
Siniša Pilat, koji u Usluzi vodi radnu jedinicu kanalizacije, kaže da kućne, odnosno interne priključke na javnu mrežu kanalizacije izvode građevinari, nerijetko oni koji grade kuću, ako su za to registrirani. Svaki bi ulagač trebao od Usluge tražiti suglasnost na projekt kućnog priključka i priključenje na javnu kanalizaciju, ali daleko smo od toga. Nadzorni inženjer na gradilištu odgovoran je, uz ostalo, i za to da objekt bude propisno spojen s javnim sustavom, ali daleko smo i od toga, sugerira Pilat.
– Vlasnik kućnog priključka obavezan je održavati ga u funkciji, a mi možemo intervenirati samo na poziv, a tek kad otvorimo poklopac šahta, znamo je li priključak izveden kako treba. Mnogi se priključuju bez tehničkih pregleda i potrebnih suglasnosti. Mi ne možemo biti policajci i po cijelom području naše mreže nadzirati priključuje li se tko legalno ili ne, zaključuje on.
Teško bi bilo očekivati da radnici Usluge stalno jure po Poreštini i nadgledaju kako tko izvodi kućne priključke, odnosno da to isto rade radnici Vodovoda, HEP-a, komunalnih gradskih odjela. Ali upravo bi tako sustav morao funkcionirati. Ako se netko priključi na sustav koji je izgradila Usluga bez njenog znanja, to je isto kao kada bi vam se netko svojom voljom uselio u sobicu viška u stanu. S kojim pravom? Načelnik gradske uprave Damir Sloković upozorio nas je da zakoni ne propisuju pravila ponašanja prilikom priključivanja na javne sustave, već je to ostavljeno lokalnoj samoupravi. A očito u toj priči ima više rupa nego stvarnih pravila. Svaka javna ustanova ima svoju evidenciju, zato se i događa da vodu plaćamo po jednoj kvadraturi, odvoz smeća po drugoj, a komunalnu naknadu po trećoj. Baze podataka nisu objedinjene ni ažurne, da i ne spominjemo da mnogi i ne plaćaju neke komunalne usluge.
U Gradu Poreču već više od dva mandata lokalne vlasti govore o izradi GIS-a, geo-informatičke baze podataka kojoj bi temelj trebale biti zemljišne knjige. Taj sustav do danas nije izrađen, a upravo bi on bio temelj za konačno uvođenje reda u prostoru. On bi mogao objediniti informacije o mrežama javne kanalizacije, vodovoda, strujnih i telefonskih vodova, optičkih kablova, budućeg plinovoda, katastra groblja i slično. Ove je godine, saznajemo, Usluga naručila izradu katastra vodova kanalizacije i mreže otpadnih voda, a puna svrha te investicije moći će se postići bude li to tek jedna od niza informacija unutar sustava GIS-a.

Preuzeto iz Glasa Istre S.M.

Dokumenti