NaslovnaVijestiGradsko vijeće 21.12.2006.: o ekološkim projektima, o Adria plusu, o Košambri

Gradsko vijeće 21.12.2006.: o ekološkim projektima, o Adria plusu, o Košambri

Sjednici su uz 14 vijećnika prisustvovali i čelnici općina Tar-Vabriga i Funtana.
Prije usvajanja Dnevnog reda vijećnica Snježana Mekota i Milorad Jovanović su upitali da li će se osim rasprave o projektima glasati i o prijedlogu Zaključaka i Odluka koje su dobili na stol prije početka sjednice, a to je izazvalo petominutnu pauzu zbog konsultacija kluba vijećnika IDS-a

Predsjednik Gradskog vijeća je predložio da se održi rasprava po temama/projektima i o prijedlogu Zaključaka, te da se o njima glasa na narednoj sjednici 27. prosinca 2006.godine u 17 sati, što je jednoglasno prihvaćeno.
Sjednica Gradskog vijeća Grada Poreča otpočela je uvodnim riječima gradonačelnika Edija Štifanića: “Ova ekološka tema je tema kojom se svaka lokalna uprava treba pozabaviti zbog stanovnika i zbog budućnosti mladih, te zbog okolnih općina i gradova”. Uputio je poziv svim istarskim općinama i gradovima da uđu u projekt “Jadran”.
Nakon toga dao je informaciju o Skupštini “Adriaplusa”, na kojoj je dogovoreno preuzimanje udjela od austrijskih partnera za 30.000 Eura i sada bi “Adriaplus” bila tvrtka u vlasništvu grada, te izrazio vjeru da je grad sposoban sam realizirati projekt sanacije odlagališta otpada “Košambra”. Natječaj za izvođača radova ističe 8. siječnja 2007. godine.

Projekt “Jadran” – projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području prezentirao je u ime poduzeća “Eko mlaz” iz Novske, koje je izradilo prijedlog, diplomirani inžinjer građevine Zlatko Jurić. Predstavio je postojeće stanje standardnih bioloških postrojenja i njihovih ispusta u more od Petalona, Koversade, preko Debelog rta na jugu grada Poreča do Materade i Červar Porta na sjeveru, te na Lanterni. Primjenom MBR tehnologije postigao bi se 2. stupanj pročišćavanja vode, a koncepcija predviđa 4 samostalna sustava odvodnje. Prikupljene vode bi se nakon pročišćavanja mogle koristiti za zalijevanje i navodnjavanje.
Projekt “Jadran” ima 177 projekata u Hrvatskoj, a na listi za realizaciju Vrsar (Petalon, Koversada) je drugi, Poreč jug (Debeli rt) 17 i Poreč sjever (Materada,Červar Porat) 22.
Prilikom izbora koncepcije bodovali su se ekološki kriteriji (35%), investicijski kriteriji (35%), adaptabilnost sustava (20%) i sigurnost pogona (10%), pa je tako 46 bodova dobila koncepcija Fakulteta građevinarstva iz Zagreba. Slično je bodovan i izbor tehnološkog rješenja, te je standardni biološki dobio 32, a membranski bioreaktor (MBR) 42 boda. Komparacijom potrebnih sredstava MBR tehnologija ponovno je povoljnija, iako je oprema skuplja (standardna 162 milijuna kuna, a MBR 243 milijuna kuna). Ukupne investicije su manje kod MBR tehnologije (zbog nepotrebnih troškova za zemljište, troškova pogona, prodaje prečišćene vode i gnojiva), naime ukupna investicija se tako smanjuje na 385,3 milijuna kuna, a standardna bi iznosila 469,1 milijun kuna.
Fekalna kanalizacija sa otoka Koversada spojila bi se na kopno, a sa Svetog Nikole na pročišćivač Debeli rt.
MBR tehnologiju u Istri koriste 4 postrojenja, od kojih je jedno mobilno u naselju Premantura.
U diskusiji o projektu Snježana Mekota rekla je da SDP podržava projekt i koncepciju i drago joj je što se bliži realizacija. Josip Maras je istaknuo da su ovo 2 najvažnija projekta za Poreč, koji nadilaze mandate i stranke. U projektu zaštite od onečišćenja voda složio se sa konceptom i projektom i naglasio da je sve konkretno i da se može brzo izgraditi. Misli da nedostaje financijski plan sa izvorima sredstava. Edo Kos je rekao da slijedi Studija opravdanosti, a da se 40% sredstava dobija bespovratno od Hrvatskih voda dok 60% osigurava Svjetska banka, a Grad Poreč ima Odluku o kanalizacijskom doprinosu od čega bi se vraćao zajam Svjetskoj banci.
Predstavnik “HIS-a” iz Zagreba koji je izradio Glavni projekt za ishodovanje građevinske dozvole prezentirao je projekt sanacije komunalnog odlagališta otpada “Košambra”.
Na ovaj deponij odlaganje otpada počelo je još 1977. godine, otpad se počeo kompaktirati 1988. godine, a otpad se važe od 2000. godine. Upravo tim vaganjem izračunalo se da se godišnje na Košambri deponira 20.000 tona otpada. Znači, za potrebe 30.000 stanovnika i turista koji ostvare 6,8 milijuna noćenja treba osigurati prostor od 150.000 kubičnih metara za 100.000 tona otpada u narednih 5 godina (do 2012.g.).
Projekt sadrži Glavni projekt za sanaciju stare površine odlagališta, otvaranje nove površine za novi otpad i izgradnju pratećih objekata. Sadrži i Idejni projekt za MBO postrojenje (mehaničko-biološka obrada otpada) i Idejni projekt za objekt za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Staro odlagalište zauzima 52.740 m2 površine i na njemu bi se izgradili plinski bunari za aktivno otplinjavanje, te plinska baklja koja bi spaljivala štetne plinove. Novo odlagalište bi zauzelo 18.230 m2 površine.
Monitoring odlagališta bi se vršio dok radi, te još 20 godina nakon zatvaranja odlagališta.
U raspravi Snježana Mekota je upitala zašto je ovaj projekt izradila “Usluga”, a ne “Adriaplus” koju smo mi za to ovlastili i još je nismo razvlastili, a njen hladni pogon plaćamo 1 milijun kuna godišnje?
Odgovorio je gradonačelnik Edi Štifanić rekavši da se sa austrijskim partnerima godinu dana raspravljalo o priznavanju nastalih troškova, a de se nismo pomakli od početka. Da ovaj posao nije obavila “Usluga” mi ne bi mogli 8. siječnja 2007.godine odabrati izvođača sanacije deponija koji prijeti gradu i zdravlju stanovnika. Kupujemo tvrtku za 30.000 Eura i nećemo je ugasiti, izabrat će se v.d. direktora i dati mu novi zadatak, na primjer mogućnost da se vode poslovi oko Poslovne zone Bujići-Žbandaj. Edo Kos je bio direktniji i rekao da su ljudi u “Adriaplusu” bili nesposobni, i austrijski i naši članovi uprave govorili su da je projektna dokumentacija gotova, platili smo je 1,4 milijuna kuna, a ovaj projekt “HIS-a” koštao nas je 115.000 kuna. Na pitanje Nadzornog odbora koliko novca dobijamo iz predpristupnih fondova EU nikad nismo dobili odgovor. Na sreću uspjeli smo produžiti ugovor sa Fondom za energetsku učinkovitost do 2009. godine pa imamo tih 23 milijuna kuna za realizaciju projekta.
Josip Maras je rekao da je tih 23 milijuna kuna dobijeno po dokumentaciji “Adriaplusa”, a da sada projekt nije dobar. Mogli smo i prije godinu i pol preuzeti udjele i ne izgubiti vrijeme. O samom prezentiranom projektu rekao je da ga podržava, jer cilj je isti – sanacija deponija, a za strategiju odlaganja otpada je rekao da ona ne bi trebala biti opravdanje i da će trajati do naredne promjene vlasti, bitna je sanacija. Podržat će i stajalište da Grad bude vlasnik tvrtke “Adriaplus”. Na kraju je pitao da li je predloženim ugovorom o preuzimanju (članci 5-6) rješeno potraživanje austrijske strane.
Edo Kos je rekao da su u Nadzornom odboru 7 mjeseci čekali da im se dostavi projektna dokumentacija, a uvidom su zaključili da ta idejna skica ne zadovoljava struku. U upravi su bila 3 člana iz grada i 2 člana austrijskih partnera, a za odlučivanje broj glasova je trebao imati omjer 4:1. Stalno smo bili blokirani. Sveukupno to će nas koštati 240.000 Eura (otkup udjela, troškovi projektne dokumentacije, nadzorni odbor).
Snježana Mekota, ponovno je pitala za troškove, jer prvo se govorilo u kunama, a sada u Eurima.
Gradonačelnik Edi Štifanić ponovio je da su ukupni troškovi 240.000 Eura i to: 30.000 Eura za otkup udjela, a 210.000 Eura za plaće članova uprave, naknade nadzornom odboru, putne troškove, dnevnice, prevodioce, kopiranje i projekte.
Sjednica je zaključena čestitkama za predstojeće blagdane i prigodnim darovima Grada svojim vijećnicima.

Za Porestinu.info: Ratko Vlado Aleksić

Dokumenti