Ako Europska banka za obnovu i razvoj odobri kredit za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada, bit će potpisan spora­zum o financiranju, a ugovor s bankom tek kada završi natječaj

PAZIN - Kaštijun d.o.o. je od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zatražio kredit 5 za financiranje izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) komunalnog otpada. Da bi se o tom zahtjevu uopće raspravljalo, dio pro­cedure koji treba biti odrađen je i upoznavanje javnosti s cjelokupnim projektom budućeg županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Zato je jučer objavljen oglas u našem listu, a cjelokupni se materijal s nizom dokumenata može pogledati na web stranicama Kaštijuna. Svi se ti dokumenti mogu pogledati i u uredu Kaštijuna u pulskoj Ciscutijevoj ulici, u Istarskoj županiji u Flanatičkoj ulici te u zagrebačkom uredu EBRD-a u Miramarskoj 23. Primjedbe se mogu uputiti poštom, faksom ili elektronskom poštom do 14. studenog. Ovisno o naravi primjedbe, na nju će odgovarati izrađivači dokumenata i aplikacija poput Hidroplana, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ministarstva zaštite okoliša ili konzultanata koji rade za EBRD.

U EBRD-u su ovaj istarski projekt kvalificirali kao A projekt, što znači da je za njega obavezna studija utjecaja na okoliš. Tako je i u domaćem zakonodav­stvu. Od Vesne Dukić, direktori­ce Kaštijuna d.o.o. saznajemo da, po proceduri te banke, zainteresiranu javnost treba upoz­nati s kompletnim projektom, provedenim postupkom procje­ne utjecaja na okoliš i dokumentima. Samo plan informiranja javnosti i objava projekata imaju 25 stranica, sažeti izvještaj o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš 29, a studija utjecaja na okoliš županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun 138 stranica (na nju je dano 114 primjedbi). Među sedam relevantnih dokumenata su i prostorni planovi Pule i Istarske županije kao i regionalni operativni program Istarske županije - ROP. Materijala za čitanje ima mnogo, ali i pona­vljanja brojnih podataka. Pod­sjetimo da je Ministarstvo zašti­te okoliša u kolovozu lani doni­jelo rješenje o prihvatljivosti ovog zahvata za okoliš, čime svi u Istri nisu bili zadovoljni.

Zahtjev EBRD-u je prošao preliminarno odobrenje, a na­kon što se odradi upoznavanje javnosti i odgovori na sve prim­jedbe (one će automatski ići i u banku), treba predati kompletnu dokumentaciju da bi se u Lon­donu odlučilo hoće li se odobriti kredit za Kaštijun. Nakon aplika­cije procijenjeno je da za MBO treba skoro 20 milijuna eura, s tim da Dukić naglašava da se ne radi samo o postrojenju jer tre­ba raspisati međunarodni natje­čaj za izradu glavnog i izvedbe­nih projekata, dobivanje građe­vinske dozvole, gradnju postrojenja te njegovo vođenje jednu ili dvije godine da se provjeri funkcionira li onako kako je ugovoreno. Ako EBRD odobri kredit, bit će potpisan sporazum o financiranju, a ugovor s ban­kom tek kada završi natječaj.

Projekt Kaštijuna bit će fi­nanciran i iz europskog IPA fonda, za što je hrvatska Vlada sklopila sporazum s Europ­skom komisijom, a financiranje će ići preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U Kaštijunu d.o.o. još čekaju lokacijsku dozvolu. Još im treba prethodna elektroenergetska suglasnost Ministarstva gospodarstva za proizvodnju električne energije iz otpada, takozvane zelene energije. Za financiranje iz IPA fonda treba do kraja listopada dostaviti pri­jedlog natječajne dokumenta­cije u Fond zaštite okoliša koji će sklopiti i ugovore. Radi se o pet natječaja - za izvođača ra­dova, opremu, tehničku po­moć, odnose s javnošću i nadzor, koji bi se istovremeno raspisali i to u Europskoj uniji. Na temelju postojećih iskusta­va Dukić veli da bi sve moglo potrajati oko godinu dana tako da bi natječaji mogli biti završeni krajem 2010. U financiranju projekta bi s 80 posto sudjelovali nacionalni fond i Europska komisija te s 20 posto Županija, općine i gradovi. Cijeli projekt Kaštijuna trebao bi koštati 84,4 milijuna eura. Prva faza, koja traje do 2012., koštat će 17,8 milijuna eura, od čega iz IPA fonda 4,6 milijuna eura.

S. BENIĆ