Logo
Novosti
Karijere
Icon
Icon
Acessibility icon
Alati pristupačnosti
Veliki tekst
Invertiraj boju
Crno-bijelo
Razmak slova
Razmak redova
Veliki kursor
Resetiraj alate
Iz Glasa Istre: Ekologija - sastavni dio županijske politike
Share icon
Podjeli
Objavljeno 29.11.2007.

U predstojećih nekoliko godina kreirat ćemo novi koncept i uz kampanju protiv divljih deponija osvješćivat ćemo građane o odlaganju otpada. Moramo stvoriti sustav koji će omogućiti kvalitetno i kontrolirano odlaganje otpada u Istri, a ne samo u velikim gradovima. Nijedna kuna uložena u zaštitu okoliša u Istri nije bačena, rekao je Ivan Jakovčić.

PULA - Na Sveučilištu Jurja Dobrile jučer je prezentiran projekt uspostave sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji koji uključuje izgradnju regionalnog županijskog Centra gospodarenja otpadom na Kaštijunu. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Istarske županije, Grada Pule, drugih istarskih općina i gradova te komunalnih poduzeća. Pulski gradonačelnik Boris Miletić rekao je da Pula mnogo očekuje od projekta jer je deponij na Kaštijunu prekapacitiran i neophodna mu je sanacija. »Očekujemo da ćemo na moderan način pristupiti problematici gospodarenja otpadom. Moramo iz otpada izdvojiti sve što se može koristiti kao sekundarna sirovina, smanjiti volumen i skladištiti otpad. Očekujemo sufinanciranje projekta iz europskih fondova i vjerujemo da ćemo na taj način još jednom biti lider, gospodariti okolišem i čuvati ga za buduće generacije«, rekao je Miletić. Politika treba osigurati novac Župan Ivan Jakovčić istaknuo je da je »zelena politika«, koja uključuje i gospodarenje otpadom, sastavni dio politike Poglavarstva Istarske županije. »Istarska županija u provođenju tog projekta surađuje s Ministarstvom za zaštitu okoliša, osobito s Fondom za energetsku učinkovitost. Vjerujem da smo pred novim konceptom gospodarenja otpadom koji inzistira da ostane u javnom sektoru«, rekao je Jakovčić. Istaknuo je da je prema registru divljih deponiia u Istri, koji je napravila Županija, registrirano njih 300, procjenjuje se da ih ima još toliko, a postoji mogućnost da Fond sudjeluje i u njihovoj sanaciji. - Sljedećih nekoliko godina kreirat ćemo novi koncept i uz kampanju protiv divljih deponija osvješćivat ćemo građane o odlaganju otpada. Moramo stvoriti sustav koji će omogućiti kvalitetno i kontrolirano odlaganje otpada u Istri, a ne samo u velikim gradovima. Nijedna kuna uložena u zaštitu okoliša u Istri nije bačena, nego sigurno dobro investirana, rekao je Jakovčić. - Pozivam nevladine organizacije da doprinesu svojim iskustvom u osmišljavanju cjelovitog projekta gospodarenja otpadom. Politika treba osigurati novac, a to pitanje mora rješavati struka da zajedno nađemo rješenja koja će zadovoljiti sve nas i poboljšati okoliš, naveo je. Govoreći o uspostavi sustava gospodarenja otpadom u Istri, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša županijskog Odjela za održivi razvoj Ljiljana Dravec rekla je da ona seže u devedesete godine. Naime, između 1994. i 1996. godine izrađena je prva studija gospodarenja otpadom u Istri i Kvarneru kao osnovni dokument za kasniju izgradnju tog sustava u skladu s hrvatskim zakonima. Navela je da je u projekt uspostave Centra za gospodarenje otpadom uključena sanacija postojećeg odlagališta na Kaštijunu u projekt uspostave Centra za gospodarenje otpadom površine od osam hektara te ukljucena je sanacija postojećeg odlagališta na Kaštijunu Zelena Istra: Građane treba informirati. Aktivistica Zelene Istre Milena Radošević rekla je da informacije o projektima gospodarenja otpadom treba javnosti pružati već u njihovoj idejnoj fazi. Prema njenim riječima, pružanje informacija na kraju realizacije projekata ove vrste dovodi do frustracije građana jer ih se nije na vrijeme uključilo. Navela je da takve postupke javnost percipira kao ucjenu investitora da moraju prihvatiti njihovo rješenje. - Bitna je otvorenost i spremnost na suradnju tijela nadležnih za postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno Grada, Županije i države. Prije završavanja dokumentacije javna uprava treba dati do znanja javnosti da joj je stalo i aktivno poticati sudjelovanje građana prije završavanja dokumentacije, zaključila je Radošević. Prezentacija je bila dobro posjećena sanacija i rekonstrukcija ostalih postojećih neuvjetnih odlagališta u Umagu, Poreču i Buzetu, koja će biti prenamijenjena u reciklažna dvorišta. Odlagališta u Pazinu, Labinu i Rovinju prenamijenit će se u transferne stanice. Na područjima Buzeta, Poreča, Pazina, Vodnjana, Pule, Umaga, Poreča i Rovinja odredit će se lokacije za privremeno odlaganje građevinskog otpada koji će se obraditi pomoću mobilnog postrojenja i konačno zbrinuti u Centru na Kaštijunu ili prodati kao sekundarnu sirovinu. Za projekt Kaštijuna 63 milijuna eura Projekt izgradnje Centra lani je uvršten u projekte od nacionalnog značaja, čime mu se omogućuje kandidatura za program IPA Europske unije, a uključen je i u županijski Regionalni operativni plan. Za postojeći i planirani dio lokacije Kaštijun izdano je pravo građenja, izrađena je dokumentacija za sanaciju postojećih odlagališta i rekonstrukciju te je počela sanacija odlagališta. Grad Pula i Zupanija osnovali su društvo Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom, u kojem Pula ima 51 posto vlasništva. Za novi Centar na Kaštijunu izrađena je geodetska podloga, elaborat za odabir mehaničko-biološke tehnologije obrade otpada, idejno rješenje, aplikacija za fond IPA te Studija utjecaja na okoliš. Za izgradnju centra planirano je 63 milijuna eura. Od tog se iznosa 32 milijuna eura odnosi na izgradnju novog Centra na Kaštijunu na 16 hektara, gdje će se sagraditi postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada te za proizvodnju električne energije spaljivanjem RDF-a dobivenog tehnološkom obradom otpada u MSa postrojenju. S preostalih 31 milijun eura sanirat će se i rekonstruirati postojeće odlagalište na Kaštijunu, a postojeća odlagališta pretvorit će se u reciklažna dvorišta i transferne stanice. Početak rada Centra planiran je 2011. godine. Govoreći o koncepciji gospodarenja otpadom, Dravec je istaknula da ona uključuje smanjivanje količine otpada putem edukacije građana i čistije proizvodnje, njegovo vrednovanje stvaranjem sekundarne sirovine i komposta te odlaganje uz iskorištavanje njegove energije. Kao primjer uspostave sustava gospodarenja otpadom prezentiran je i centar za gospodarenje otpadom u Celju koji bi uskoro trebao početi raditi. Javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš za županijski Centar gospodarenja otpadom na Kaštijunu počinje u ponedjeljak u Gradu Puli, Općini Medulin i Istarskoj županiji te će trajati do 24. prosinca. Javne rasprave o Kaštijunu održat će se 11. i 12. prosinca u Puli i Medulinu. Petra LUKEZ

    Arrow pointing up