Nespojivo je razvijanje megaprojekta »Brijuni rivgera« i megaprojekta smetlišta. Ne vjerujem da bi građani na referendumu glasali za to da im se u dvorište dovede smeće, rekao je Mladen Premuš PULA - Na jučerašnjoj konferenciji za novinare pulskog HSLS-a, predsjednica ogranka Vesna Jakovina Matošević i potpredsjednik Mladen Premuš usprotivili su se izgradnji centralnog istarskog odlagališta otpada na Kaštijunu, pogotovo u takvom obimu, na samom jugu Istre. Predložili su kao alternativu druge lokacije, odnosno da se na Kaštijunu ne deponira sav županijski otpad i otpad iz drugih država, već da se disperzira na druge lokacije koje su i danas aktualne za deponiranje otpada iz Industrijske zone u Kanfanaru, Tvornice cementa Koromačno, i drugdje. - Postoji mogućnost da se nađe alternativna lokacija. Osim toga, nespojivo je razvijanje megaprojekta »Brijuni rivijera" i megaprojekta smetlišta. Ne vjerujem da bi građani na referendumu glasali za to da im se u dvorište dovede smeće, rekao je Premuš. Upitan da pojasni otkud informacije o deponiranju smeća iz drugih država, kaže da su prema projektu predviđene garaže za šlepere, da ostanu par dana, i mogućnost da vozači prespavaju, što je sumnjivo, jer ukoliko se smeće dovodi iz Istre nije potrebno da vozači prespavaju u Puli. - Uz to, zbrinjavanje otpada na Kaštijunu planirano je za 500 tisuća do milijun stanovnika? Predviđaju li populacijski ili migracijski boom? Definitivno nešto ne štima, konstatirao je Premuš. Jakovina Matošević dodala je da se zna da je prikupljanje, odlaganje i reciklaža otpada jedan od najunosnijih poslova organiziranog kriminala susjedne nam Italije. Osvrnula se i na malo informacija koje su dobili građani pa se stječe dojam da je javna rasprava na temu zbrinjavanja otpada organizirana samo da se zadovolji forma. S obzirom da se spominju slična rješenja u drugim državama, Jakovina Matošević kaže da bi trebalo pronaći postrojenja koja se nalaze u srcu turističke regije na va pnenastom propusnom tlu s podzemnim vodama koje se 500 metara dalje ulijevaju u more. - Nadam se da se neće raditi o trećem promašenom velikom skupom projektu koji su neki stručnjaci proveli u našoj županiji. Za Butonigu smo mogli čuti da proizvodi lošu i skupu vodu, Rockwool je dobio sve dozvole bez obzira što se radilo o poljoprivrednom zemljištu na području koje je bogato podzemnim vodama. Pitanje je i je li ta struka, koja je dozvolila gradnju golf terena na Marleri, vodila računa o kemikalijama kojima se tretira trava. Niti u studiji o Kaštijunu nije spomenut utjecaj otpadnih voda na more, u kojem se kupamo, iz kojeg jedemo ribe i školjke. Ako je to sve »struka« odlučila, onda je bolje da nas poštede i ne ubiju nam nadu da prava struka ipak postoji, zaključila je Jakovina Matošević. Piše: S. ZRINIĆ TERLEVIĆ