Procjenjuje se da stanovnik Istre dnevno proizvede 0,9 a turist jedan kilogram otpada. Postojeći sustav odlaganja otpada ima negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi: procjedne vode ugrožavaju izvorišta, nastaju metan i drugi plinovi, razmnožavaju se glodavci i insekti, kaže voditeljica županijskog Odsjeka za zaštitu okoliša Ljiljana Dravec. Ubuduće će na svakoj etaži odloženog otpada biti kanali koji će prikupljati oborinske vode, da ne ulaze u tijelo odlagališta, rekla je Vesna Dukić, direktorica tvrtke Kaštijun.

PULA – Budući da za županijski centar za gospodarenje otpadom, koji se planira izgraditi na Kaštijunu, vlada velik interes građana, produžen je rok za javni uvid u studiju utjecaja na okoliš, uz odobrenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i trajat će do 21. siječnja.

Centar je dio županijskog projekta jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom koji se na području Istre planira uspostaviti do 2012. godine. Taj je projekt usklađen s propisima donesenim na nacionalnoj razini, primjerice sa Zakonom o otpadu te Strategijom i Planom gospodarenja otpadom kao i Strategijom za provedbu konvencije UN-a o promjeni klime te Protokola iz Kyota, ali i odredbama Europske unije. Sustav ujedno slijedi odredbe županijskog prostornog plana te programa zaštite okoliša i plana gospodarenja otpadom Istarske županije.

- Projekt županijskog sustava gospodarenja otpadom uključen je u operativni program za okoliš za razdoblje od 2007. do 2009. godine, kao jedan od prioritetnih na nacionalnoj razini, a u tijeku je i aplikacija za IPA program Europske unije s vizijom takozvanog bezdeponijskog koncepta, kojem se teži kao idealu, navela je voditeljica županijskog Odsjeka za zaštitu okoliša Ljiljana Dravec.

Bolja zaštita zdravlja Ističe da će se sustav organizirati po metodologiji IVO koja uključuje tri odrednice: izbjegavanje nastajanja otpada, njegovo vrednovanje ili reciklažu te obradu ostatnog dijela. Dodaje da je preduvjet za realizaciju projekta stalna edukacija svih skupina građana, od najmlađih do najstarijih, izgradnja infrastrukturne mreže primarne reciklaže i reciklažnih dvorišta te transfer stanica do županijskog centra na Kaštijunu kao ključnog objekta u sustavu.

Navela je da je svrha projekta gospodarenja otpadom zaštita zdravlja građana Istre te unaprjeđenje komunalne usluge i zaštite okoliša, osobito vode i zraka. Projektom je predviđena sanacija postojećeg odlagališta na Kaštijunu te sanacija i rekonstrukcija ostalih postojećih neuvjetnih odlagališta u Umagu, Poreču i Buzetu koja će se prenamijeniti u reciklažna dvorišta s transfer stanicama i kompostanama, dok će se odlagališta u pazinu, Labinu i Rovinju prenamijeniti u transfer stanice. Na području Buzeta, Poreča, pazina, Vodnjana, Pule, Umaga i Rovinja odredit će se i mikrolokacije za privremeno odlaganje građevinskog otpada, koji će se nakon obrade zbrinuti u centru na Kaštijunu ili prodati kao sekundarna sirovina.

Govoreći o Kaštijunu kao lokaciji županijskog centra, Dravec je istaknula da je analizama ustanovljeno da se 50 posto komunalnog te neopasnog tehnološkog otpada koji se može odložiti na odlagališta komunalnog otpada stvara na području bivše općine Pula, koje pokriva Herculanea. Ponovila je da, po procjenama, stanovnik Istre po danu proizvede prosječno 0,9 kilograma, a turist po noćenju 1,03 kilograma otpada. Dodala je da je Istra, primjerice, 2006. godine imala 16 milijuna registriranih noćenja.

- Postojeći sustav odlaganja otpada ima negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi jer na odlagalištima s nesortiranim otpadom procjedne vode na krškom terenu ugrožavaju izvorišta, dolazi do emisija metana i drugih plinova te razmnožavanja glodavaca i insekata koji su potencijalni izvor zaraze. Kad bi se neuređena odlagališta zapalila, došlo bi velike opasnosti za građane, no to je zasad spriječeno zahvaljujući velikom zalaganju istarskih komunalnih tvrtki, rekla je Dravec.

Redovita kontrola otpada Vesna Dukić, direktorica tvrtke Kaštijun koja će upravljati budućim centrom, navela je da će se već u fazi mehaničko biološke obrade redovito kompjuterski kontrolirati količina otpada kao i dotok te vlažnost zraka u postrojenju. Tamo se odvaja laka frakcija koja spada u gorivi dio otpada, dok se teško razgradiva frakcija odlaže na odlagalište.

- Na svakoj etaži odloženog otpada bit će kanali koji će prikupljati oborinske vode da ne ulaze u tijelo odlagališta. Sva voda koja dođe u tijelo odlagališta skupljat će se i pročišćavati, a takvog sustava na postojećem odlagalištu nema, navodi ona.

- Želimo nadzirati što veći dio procesa i redovito ćemo kontrolirati sav otpad koji će dolaziti u centar kao i njegovu obradu i odlaganje, rekla je. Dodaje da će na Kaštijun iz transfer stanica dnevno pristizati šest 25-tonskih kamiona sa sortiranim otpadom i navela je da je 2012. godina rok prilagodbe novom sustavu za jedinice lokalne samouprave.

Dukić ističe da će se u centru obavljati i monitoring buke, tla, zraka i vode. - Kao i u svim industrijskim postrojenjima, mogući su neki incidenti, poput požara i iznenadnih onečišćenja, ali studijom utjecaja na okoliš utvrđene su posebne mjere da bi se ta mogućnost svela na minimum, uz obvezu da se za centar izradi operativni plan interventnih mjera. Najgore stanje na Kaštijunu je sadašnje, jer se smeće samo odlaže bez prethodne obrade pa je izgradnja centra uz uspostavu sustava gospodarenja otpadom neophodna, rekla je Dukić. Govoreći o mogućnosti spaljivanja gorivog dijela u tvornici cementa u Koromačnu navela je da će gorivi dio otpada biti na tržištu i otkupljivati će ga onaj tko dade više sredstava. Dodala je da Švicarska ima, primjerice, 32 spalionice, dok se u Njemačkoj gorivi dio otpada spaljuje u 64 tvornice cementa.

Centar za gospodarenje otpadom na Kaštijunu planiran je na ukupnoj površini od 16 hektara, od čega se osam hektara odnosi na ulaznu zonu i postrojenje, odnosno radni dio. Dodatnih 18,9 hektara omogućava uspostavu sustava gospodarenja otpadom tijekom nadolazećih 25 do 30 godina.

Javne rasprave i uvid u studiju u Puli i Medulinu Javni uvid u studiju provode pulski Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu te medulinska općinska uprava. Javna rasprava o zahvatu na Kaštijunu održat će se 16. siječnja u pulskoj komunalnoj palači u 17 sati te dan kasnije u prostorijama Općine Medulin u 16 sati. Izlaganjima će prisustvovati predstavnici investitora, pulske tvrtke Kaštijun, Istarske županije i Grada Pule te izrađivači studije s Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, koji će prikazati tehničko-tehnološke elemente projekta i mjere zaštite okoliša koje su definirane studijom.

Mišljenja, prijedloge i primjedbe na studiju građani tijekom javnog uvida mogu upisati u knjige primjedbi ili ih poslati pisano, najkasnije do 21. siječnja, na adresu pulskog komunalnog odjela, Forum 2, te medulinske uprave, Centar bb. Građani do 21. siječnja mogu dobiti na uvid cjelovitu studiju u pulskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje radnim danom od 9 do 14 i utorkom od 14 do 18, u Općini Medulin radnim danom od 9 do 14, a utorkom od 15 do 17 sati te u Odsjeku za zaštitu okoliša Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije u Flanatičkoj 29/II radnim danom od 8 do 14 sati.

Uvid u cjelovitu studiju je moguć i na Internet stranicama www.istra-istria.hr i www.pula.hr te sažetak na Internet stranicama Ministarstva www.mzopu.hr.

Piše: Petra Lukež