NaslovnaVijestiIz Glasa Istre: Odlaganje otpada na Kaštijunu još 14 mjeseci

Iz Glasa Istre: Odlaganje otpada na Kaštijunu još 14 mjeseci

U MBO postrojenju ne nastaju kancerogene tvari, dioksini, furani i sve ono što neki pričaju, rekla je direktorica Kaštijuna Vesna Dukić · Projekt je vrijedan 70 milijuna eura · Lokacijska dozvola za Kaštijun do kraja ove godine

 

 

„Na Kaštijunu će se otpad moći odlagati još najviše 14 mjeseci, a na odlagalištu ima mjesta za još 175 tisuća kubika otpada“, rekla je na jučerašnjoj prvoj prezentaciji projekta za novinare direktorica tvrtke Kaštijun Vesna Dukić. Istaknula je da će do kraja mjeseca u Bruxelles biti poslana aplikacija za sredstva iz europskog fonda IPA, iz kojeg se očekuje 21 milijun eura bez PDV-a. Dukić je izvijestila da će projekt koštati oko 70 milijuna eura, od čega će se 18,5 milijuna osigurati kreditom koji se za izgradnju MBO postrojenja planira podići u Europskoj banci za obnovu i razvoj. Uz to, 5,5 milijuna eura očekuje se iz Fonda za energetsku učinkovitost te iz proračuna Županije i istarskih gradova i općina, a 23 milijuna eura, za treću fazu projekta, osigurat će se iz Fonda za energetsku učinkovitost, proračuna i naplatom prikupljanja otpada. Dukić je iznijela podatak da takozvana nulta faza projekta, koja je odrađena da bi se projekt uopće mogao kandidirati za fondove, košta 1,5 milijuna eura.

 

Prezentacija je održana pod nazivom „Činjenice o Kaštijunu“, a Dukić je pojasnila da je osnovni cilj educirati građane o potrebi smanjenja otpada i njegovom recikliranju.

– Kroz edukativnu kampanju i letke koji se dijele u Glasu Istre nastoji se predstaviti koncept gospodarenja otpadom kojem je intencija maksimalno smanjenje količine otpada na odlagalištu s današnjih 95 posto na svega 9 posto, rekla je Dukić. Naglasila je da se danas u Istri reciklira oko 5 posto otpada, a da bi do 2035. godine reciklaža trebala porasti na 40 posto. Po njenim riječima, do kraja godine treba definirati reciklažna dvorišta, odnosno zelene otoke, koji će biti u funkciji pretovarnih dvorišta iz kojih će se ostatak otpada odvoziti na Kaštijun.

– U javnosti se stvorila pogrešna slika i o izgledu i veličini centra. Naime Županijski centar za gospodarenje otpadom na Kaštijunu se u potpunosti razlikuje od današnjih otvorenih odlagališta. Iz pretovarnih, takozvanih transfer-stanica otpad bi se u centar dopremao u zatvorenim kontejnerima. On se tada direktno iz kontejnera istovaruje u zgradu postrojenja s posebnim otvorima, čime je onemogućen doticaj s okolinom. Kompletno postrojenje za mehaničko-biološku obradu (MBO) zatvorenog je tipa i u podtlaku, što sprječava širenje neugodnih mirisa. MBO tehnologija je izabrana zato što njome maksimalno možemo smanjiti volumen otpada koji će ostati na odlagalištu. Također i energetski možemo maksimalno iskoristiti otpad, i to tako da jedan dio otpada prerađujemo u gorivo (RDF), a jedan dio vraćamo natrag na odlagalište, gdje se još dodatno obrađuje. Iz tog je pak otpada moguća proizvodnja bioplina iz kojeg proizvodimo energiju, rekla je Dukić. Naglasila je da u tom sustavu ne postoji mogućnost zagađenja i da se radi o postrojenju koje ne ispušta štetne misije u okoliš.

– U postrojenju ne nastaju kancerogene tvari, dioksini, furani i sve ono što neki pričaju. Radi se mirnom kompostiranju koje se provodi u kontroliranim uvjetima. Naime, postrojenje je u podtlaku, a sav zrak se iz njega isisava i prolazi kroz biofilter. Čak su i sustavi dopreme i ubacivanja otpada regulirani tako da nema mogućnosti izlaska onečišćenog zraka i neugodnih mirisa jer kada se otvore vrata, zrak odlazi unutra te nema spaljivanja i dimnjaka, rekla je Dukić.

Govoreći o veličini budućeg centra, naglasila je da će njegova površina biti 16,6 hektara, od čega samo 8,5 hektara otpada na polja za odlaganje, a ostalo na ulazno-izlaznu radnu zonu, odnosno postrojenje, upravnu zgradu, reciklažno dvorište i garaže za vozila.

– Ostali dio planiran je kao rezervni prostor za odlaganje za narednih 25 do 30 godina pa je vidljivo da je veličina budućeg odlagališta 8,5 hektara, što je veličina i današnjeg, rekla je Dukić.

Pojasnila je da se površina od 35 hektara iz studije utjecaja na okoliš odnosi na dugoročnu projekciju koja se trebala prikazati zbog korištenja sredstva iz europskih fondova, koji traže da se detaljno prikaže isplativost cijelog sustava. Bude li sve išlo po planu, veli Dukić, prvi radovi na Kaštijunu trebali bi početi 2010. godine, a lokacijska dozvola se očekuje krajem ove godine.

MBO postrojenja gotovo u cijeloj EU

– Postrojenja s mehaničko-biološkom obradom otpada imaju gotovo sve zemlje Europske unije. Želim naglasiti da su u cilju obmane javnosti iznesene neistine da pokraj Venecije nema postrojenja tog tipa. To nije istina jer se postrojenje ondje zaista nalazi, i to svega četiri kilometara od centra Venecije, rekla je Dukić.

D. Bašić – Palković

 

Dokumenti