Od sedam službenih odlagališta otpada samo su dva (Lokva Vidotto u Rovinju i Donji Picudo u Umagu) izgrađena po hrvatskim i EU normama • Prema podacima iz 2005., na 280 ilegalnih odlagališta ima 350 tisuća prostornih metara otpada.

Plan gospodarenja otpadom Istarske županije do 2015. središnja je točka sjednice Županijske skupštine sazvane za danas. S obzirom na to da se u ovom dokumentu nalazi i Kaštijun, koji već poduže izaziva kontroverze u javnosti, očekuje se žestoka rasprava. Na plan, koji je izradio županijski Odjel za održivi razvoj, pristigao je cijeli niz primjedbi iz Novigrada i Pazina, općina Medulin, Fažana i Brtonigla, komunalnih tvrtki iz Pule, Rovinja i Poreča, županijske Obrtničke komore, Istarskog grozda, Zelene Istre i Eugenije Besu, više inspektorice zaštite okoliša u Županiji. Od primjedbi koje Županijsko poglavarstvo nije usvojilo izdvajamo one vezane uz županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Na Kaštijunu trenutno 500 tisuća tona otpada!

U siječnju su Poglavarstvo i Vijeće Medulina donijeli zaključke kojima odbacuju lokaciju Kaštijuna kao županijskog centra za gospodarenje otpadom, kao i studiju utjecaja na okoliš, i traže izmjenu županijskog prostornog plana. U travnju su zaključili i da nisu suglasni s predloženim planom gospodarenja otpadom, a traže i da se o njemu prije Županijske skupštine izjasne sva općinska i gradska vijeća. Istarski grozd traži da Kaštijun ne bude središnja lokacija za zbrinjavanje otpada, nego da se u planu istakne hitna potreba traženja nove, prvenstveno na lokalitetima napuštenih i nesaniranih kamenoloma.

Nove tehnologije diktirat će i nove lokacije koje bi trebale biti u središnjoj Istri, tvrde u Istarskom grozdu koji se protivi MBO tehnologiji, a traži i da se zabrani paljenje otpada u industrijskim postrojenjima. Zelena Istra zahtijeva da se plan doradi, obave dodatne konzultacije i tek onda iznađe najprihvatljivije rješenje za županijski centar za gospodarenje otpadom. Poglavarstvo Fažane nije suglasno s time da se na Kaštijunu planira odlagalište opasnog otpada.

Planom gospodarenja otpadom do 2015. koji se predlaže vijećnicima planirana je prva faza projekta »Uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom« vrijedna oko 70 milijuna eura. Za izgradnju centra Kaštijun na 16 hektara planiran je 31 milijun eura (bez PDV-a), za izgradnju i opremanje šest pretovarnih stanica (u Labinu, Buzetu, Pazinu, Poreču, Rovinju, Umagu) i kupnju većih kamiona za dovođenje otpada do Kaštijuna nešto manje od sedam milijuna, a 31 milijun za sanaciju postojećih odlagališta i prerastanje u reciklažna dvorišta i transfer stanice, kao i sanaciju postojećeg odlagališta Kaštijun, gdje je na osam hektara sada pohranjeno, kako se procjenjuje, oko 500 tisuća tona komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada.

U Istri 300-tinjak ilegalnih odlagališta

Prva faza projekta »Kaštijun« obuhvaća radnu zonu (tu će biti uređene i površine za opasni i građevinski otpad, kao i mobilno postrojenje za obradu građevinskog otpada, uređaj za obradu procjednih voda i stanica za obradu plinova), odlagalište, MBO postrojenje i ono za proizvodnju struje kao i pristupna cesta.

»Primjenom MBO tehnologije u prvoj fazi projekta omogućena je fleksibilna dogradnja u drugoj fazi provedbe projekta 2025. do 2040. novijim tehnologijama obrade koje danas još nemaju komercijalnu primjenu u obradi komunalnog otpada (kao na primjer plazma) ili dogradnja termičkom obradom (spaljivanje, piroliza, rasplinjavanje)«, piše u planu.

Od sedam službenih odlagališta otpada samo su dva (Lokva Vidotto u Rovinju i Donji Picudo u Umagu) izgrađena sukladno hrvatskim i EU propisima. Procjenjuje se da je u 2005. na ukupno 36,8 hektara (koliko ima na tih sedam odlagališta) deponirano 136.985 tona otpada, dok je na njima već tada bilo 1.285.535 tona otpada.

Po županijskom katastru otpada u 2006. prijavljeno je 187.468 tona neopasnog tehnološkog i 1.581 tona opasnog otpada od čega je 55 posto anorganski otpad iz termičkih procesa. U Istri je, po podacima iz 2005., bilo 280 ilegalnih odlagališta, a procijenjeno je da je na 300 tisuća četvornih metara odloženo 350 tisuća prostornih metara otpada.

S. BENIĆ

Poimenično izjašnjavanje?

Županijski vijećnik Josip Anton Rupnik, koji je i predsjednik Zelene stranke - Zelene alternative, najavio je da će tražiti pojedinačno izjašnjavanje vijećnika o tom dokumentu. Poslovnikom Županijske skupštine takav je način glasanja moguć, ali treba ga izglasati Skupština na prijedlog najmanje pet vijećnika. U tom slučaju predsjedatelj ili tajnik Skupštine proziva vijećnike koji ustaju i glasaju (za, protiv ili suzdržan), a rezultat objavljuje predsjednik Skupštine. Ostaje da se vidi hoće li prvi put u povijesti Županije biti i poimeničnog izjašnjavanja.

Na Odboru plan podržan s 5:2

Matični skupštinski Odbor za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo je 14. listopada većinom glasova s pet za i dva protiv podržao plan gospodarenja otpadom, saznajemo od predsjednika odbora Lina Dobrile (SDP). Uz četiri vijećnika pozicije (uz Dobrilu to su Stjepan Mraković, Serđo Rigo i Jadranka Fabac) u odboru su i tri opozicijska vijećnika (Oriano Bulić, Romano Černjul i Josip Anton Rupnik). Dobrila veli da se najviše raspravljalo oko Kaštijuna, iako dokument govori o cjelokupnoj problematici zbrinjavanja i gospodarenja otpadom. - Kaštijun je poprimio političku, a ne stručnu konotaciju i pomalo je već degutantno slušati uvijek iznova iste navode, kaže Dobrila.