NaslovnaVijestiIz Glasa Istre: Predstavljen Idejni projekt kanalizacije u zaleđu Poreča

Iz Glasa Istre: Predstavljen Idejni projekt kanalizacije u zaleđu Poreča

Rekonstrukcija uređaja za obradu otpadnih voda, koja bi se provukla kroz projekt »Jadran«, te gradnja sustava obrade i odvodnje otpadnih voda u zaleđu Poreštine koštale bi 300 do 400 milijuna kuna. To podrazumijeva ulaganje svih jedinica lokalne samouprave na području bivše općine Poreč do 2035. godine.

Na Poreštini je sedam kanalizacijskih sustava čiji se sadržaj kroz četiri uređaja za mehaničku obradu otpadnih voda izlijeva u more. U vrijeme nastanka to je bilo najsuvremenije rješenje, međutim danas je nedovoljno dobro. Uostalom, dok su turistička naselja i hoteli u mreži, izvan nje su ostala naselja u priobalju. Potrebe zaštite mora, izvora pitke vode, ali i navodnjavanja nalažu promišljanje šireg konteksta problema.

Porečka Usluga ponudila je u utorak u velikoj vijećnici dvije povezane priče – jednu o rekonstrukciji uređaja za obradu otpadnih voda, koja se provlači kroz projekt »Jadran«, čiji Poreč još nije dio, te onu o gradnji sustava obrade i odvodnje otpadnih voda u zaleđu Poreštine. Obje uključuju sve jedinice lokalne samouprave bivše općine Poreč, a ukupno se radi o investiciji od 300 do 400 milijuna kuna, ovisno o kapacitetu, koje bi sve jedinice trebale zajedno uložiti do 2035. godine.

Riječki IGH izradio je idejno rješenje kanalizacije za zaleđe, u kojem je 57 naselja s ukupno nešto više od 4.600 stanovnika. Najviše je, 22 naselja, na području Grada Poreča, potom 13 na Višnjanštini. Inženjer Bariša Matković iz IGH-a predstavio je rješenja ucrtana u ortofotokarte i naglasio da su nove mreže spajali na postojeće sustave gdje god je to bilo moguće. Ona naselja koja nisu mogli spojiti na sustav pokušali su spajati na podsustave ili nove sustave s vlastitim pročistačima, a svi novi pročistači predviđeni su na najmanje 100 metara od kuća. Na Poreštini su predviđeni novi sustavi Katun, Baderna-Štifanići, Kirmenjak, Muntižana-Dračevac, Jasenovica-Fuškulin i Mugeba.

Prema ovom rješenju, pročišćene otpadne vode zaleđa koje je nemoguće spojiti na postojeće sustave ispuštaju se kroz upojne bunare u podzemlje, a ne u more kao iz postojećih uređaja. Gradnja je podijeljena na tri faze, a ukupno bi Grad i okolne općine do 2035. godine u taj sustav trebali uložiti oko 141 milijun kuna.

Da bi more ostalo čisto i da bi ulaganje u zaleđe imalo još veći efekt, treba rekonstruirati četiri pročistača. S tom idejom Poreč se pokušava uključiti u projekt »Jadran«, iza kojeg stoje država i Svjetska banka. Rekonstrukcija četiriju uređaja, što zapravo znači njihovo prevođenje s mehaničkog na membransko pročišćavanje, uz premještanje uređaja Lanterna i gradnju još jednog za prihvat i obradu otpadnih voda iz septičkih jama, koštala bi 164 ili 259 milijuna kuna, a trošak bi bio podijeljen i na okolne općine.

Poreč je već ove godine predvidio novac za projektiranje rekonstrukcije Materade, ali ništa se ne može realizirati dok ne bude prihvaćena studija utjecaja na okoliš i tehnička analiza izvodivosti sustava odvodnje. Obje treba donijeti na nacionalnoj razini, a izrada kasni više od godinu dana. Osim toga, prema sadašnjim uvjetima, i u okviru projekta »Jadran«, same jedinice lokalne samouprave trebale bi pokriti oko 82 posto investicije, kako je rekao direktor Usluge Rodoljub Kosić.

Prezentaciji se odazvala nekolicina vijećnika i predstavnika okolnih općina, a nakon jednoipolsatnog, i prestručnog, izlaganja nije bilo niti jednog pitanja.

S. Matejčić

 

Dokumenti