Usprkos recikliranju četvrtine prikupljenog otpada i preuzimanju sekundarnih sirovina nastalih odvajanjem, do 2015. godine za investicije u prikupljanje i zbrinjavanje smeća treba osigurati gotovo 39 milijuna kuna.
ROVINJ - Uza sve prijepore 0 recikliranju koji se ovih dana čuju u polemikama o načinu zbrinjavanja otpada, prema rovinjskim iskustvima može se reći da je to mukotrpan i postepen proces, koji se ne može obaviti čarobnim štapićem. lako su Rovinjci prvi počeli tu praksu, trenutno godišnje od ukupnog otpada selektiraju četvrtinu po volumenu i desetinu njegove težine. Uz ulja, elektronski otpad, papir i karton, metalnu ambalažu, plastiku, staklo i ostalo na mjestu nastajanja, u trgovinama i tvrtkama, te na reciklažnim otocima, odnedavno se odvojeno prikuplja i kućni otpad.
Za sada se to eksperimentalno čini u prigradskim naseljima Gripole i Kokaletovica. Domaćinstva su dobila plave kante za odvojeno prikupljanje papira i kartona, žute za plastiku, limenke i tetrapak te zelene za ostali otpad. Svaka se od njih prazni odvojeno u pojedine dane u tjednu, s čime su upoznata domaćinstva. Mnoga su u ovim i drugim dijelovima grada dobila i kompostere za zbrinjavanje biološkog otpada.
Uhodano je i prikupljanje glomaznog metalnog i nemetalnog otpada, koji se besplatno preuzima nakon poziva Komunalnom servisu, koji smeće, osim u Rovinju, prikuplja i u općinama Bale, Kanfanar i Žminj. To je poduzeće preuzelo i deponij građevinskog otpada Turnina, gdje je već odloženo oko 150 tisuća kubika. Nakon drobljenja i sortiranja od građevinskog otpada se dobiva agregat, jeftiniji od onoga koji se proizvodi u kamenolomima, a poslužit će za održavanje poljskih putova, javnih površina i prilikom gradnje komunalne infrastrukture.
Valja naglasiti da ni odvojeno prikupljanje nije jeftino. Prema planu gospodarenja otpadom, koji je Rovinj prvi u Istri usvojio na Gradskom vijeću, usprkos preuzimanju sekundarnih sirovina nastalih odvajanjem do .2015. godine za zbrinjavanje treba osigurati gotovo 39 milijuna kuna. Samo za nabavku kanti valja utrošiti 2,5 milijuna kuna. Treba osim toga dalje opremati reciklažna dvorišta uz odlagalište na Lokvi Vidotto i na Gripolama. Uz ostalo treba ih opremiti i sortirnicama, potom i opremom za usitnjavanje, da bi se skupljene sirovine lakše otpremale dobavljačima sekundarnih sirovina. Tu su pribrojena i sredstva za daljnju sanaciju starog odlagališta Basilica te za sadašnju Lokvu Vidotto, koja će se po formiranju županijskog centra za zbrinjavanje otpada morati zatvoriti i pretvoriti u pretvornu stanicu.
Dobro je da će se za aktivnosti iz ovog plana, koje su usuglašene s državnom strategijom gospodarenja otpadom, uz sredstva iz gradskog proračuna moći koristiti potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ipak, i prema strategiji, u konačnici će se povećavati naknade za one koji proizvode više otpada. Tako će se postupno njegovo zbrinjavanje plaćati ne samo prema kvadraturi korištenog prostora, već i prema količini i vrsti smeća te trošku gospodarenja njime. Za odvojeno prikupljanje kućnog otpada naknade će sigurno biti manje jer će i njegovo zbrinjavanje biti jeftinije.
Aldo Pokrajac