NaslovnaVijestiIz Glasa Istre: Rovinjska iskustva s recikliranjem otpada

Iz Glasa Istre: Rovinjska iskustva s recikliranjem otpada

Usprkos recikliranju četvrtine prikupljenog otpada i preuzimanju sekundarnih sirovina nastalih odvajanjem, do 2015. godine za in­vesticije u prikupljanje i zbrinjavanje smeća treba osigurati gotovo 39 milijuna kuna.

ROVINJ – Uza sve prijepore 0 recikliranju koji se ovih da­na čuju u polemikama o nači­nu zbrinjavanja otpada, pre­ma rovinjskim iskustvima mo­že se reći da je to mukotrpan i postepen proces, koji se ne može obaviti čarobnim štapi­ćem. lako su Rovinjci prvi po­čeli tu praksu, trenutno go­dišnje od ukupnog otpada selektiraju četvrtinu po volu­menu i desetinu njegove teži­ne. Uz ulja, elektronski ot­pad, papir i karton, metalnu ambalažu, plastiku, staklo i ostalo na mjestu nastajanja, u trgovinama i tvrtkama, te na reciklažnim otocima, odnedavno se odvojeno prikuplja i kućni otpad.

 

Za sada se to eksperimen­talno čini u prigradskim na­seljima Gripole i Kokaletovica. Domaćinstva su dobila plave kante za odvojeno pri­kupljanje papira i kartona, žu­te za plastiku, limenke i tetrapak te zelene za ostali otpad. Svaka se od njih prazni odvo­jeno u pojedine dane u tjed­nu, s čime su upoznata do­maćinstva. Mnoga su u ovim i drugim dijelovima grada do­bila i kompostere za zbrinja­vanje biološkog otpada.

 

Uhodano je i prikupljanje glomaznog metalnog i nemetalnog otpada, koji se bes­platno preuzima nakon pozi­va Komunalnom servisu, koji smeće, osim u Rovinju, priku­plja i u općinama Bale, Kanfanar i Žminj. To je poduzeće preuzelo i deponij građevinskog otpada Turnina, gdje je već odloženo oko 150 tisuća kubika. Nakon drobljenja i sortiranja od građevinskog otpada se dobiva agregat, jeftiniji od onoga koji se proizvodi u kamenolomima, a poslužit će za održavanje poljskih putova, javnih povr­šina i prilikom gradnje komu­nalne infrastrukture.

 

Valja naglasiti da ni odvoje­no prikupljanje nije jeftino. Prema planu gospodarenja otpadom, koji je Rovinj prvi u Istri usvojio na Gradskom vi­jeću, usprkos preuzimanju sekundarnih sirovina nastalih odvajanjem do .2015. godine za zbrinjavanje treba osigura­ti gotovo 39 milijuna kuna. Samo za nabavku kanti valja utrošiti 2,5 milijuna kuna. Tre­ba osim toga dalje opremati reciklažna dvorišta uz odla­galište na Lokvi Vidotto i na Gripolama. Uz ostalo treba ih opremiti i sortirnicama, potom i opremom za usitnja­vanje, da bi se skupljene si­rovine lakše otpremale doba­vljačima sekundarnih sirovi­na. Tu su pribrojena i sred­stva za daljnju sanaciju sta­rog odlagališta Basilica te za sadašnju Lokvu Vidotto, koja će se po formiranju županij­skog centra za zbrinjavanje otpada morati zatvoriti i pret­voriti u pretvornu stanicu.

 

Dobro je da će se za aktiv­nosti iz ovog plana, koje su usuglašene s državnom stra­tegijom gospodarenja otpadom, uz sredstva iz gradskog proračuna moći koristiti pot­pore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ipak, i prema strategiji, u konačnici će se povećavati nak­nade za one koji proizvode više otpada. Tako će se pos­tupno njegovo zbrinjavanje plaćati ne samo prema kva­draturi korištenog prostora, već i prema količini i vrsti smeća te trošku gospodarenja njime. Za odvojeno pri­kupljanje kućnog otpada naknade će sigurno biti manje jer će i njegovo zbri­njavanje biti jeftinije.

 

 

 Aldo Pokrajac

 

 

Dokumenti