NaslovnaVijestiIz Glasa Istre: Tragom informacije o Eko otocima i odlaganju otpada na Poreštini

Iz Glasa Istre: Tragom informacije o Eko otocima i odlaganju otpada na Poreštini

Kako se odvozi i gdje završavaju plastika, staklo i papir koje građani mogu odlagati u od­vojene spremnike na 64 eko-otoka, koja komunalno poduzeće Usluga održava diljem Poreštine?

Jedan je čitatelj, kako navodi, pri­je nekoliko dana vidio kako radnici Usluge u isti kamion prazne kontejnere za staklo i plastiku s eko-otoka u Brionskoj ulici u porečkom naselju Špadići te se zapitao koja je svrha odvojenog odlaganja ako se otpad već u transportu izmiješa.

Direktor Usluge Rodoljub Kosić, međutim, kaže da sortiranje iteka­ko ima smisla i ne poništava se pri transportu – pod uvjetom da građani pravilno odlože otpad. Dakle: staklo u zeleni, papir i karton u plavi, a PET i MET ambalažu (limenke i plastične boce) u žuti spremnik.

– Ono što je gospodin vidio, zbi­lja se tako i dogodilo. Naime, srijeda je prvi dan u tjednu kada se obilaze eko-otoci te se pokupe karton i papir, a šofer odmah prekontrolira stanje u drugim spremnicima. Ako ustanovi da je smeće toliko ispremiješano da se ne da selektirati – u spremnicima zna biti pločica, kućnog smeća, be­tona i drugoga – idućeg dana očistimo čitav punkt, kaže Kosić.

Čišćenje punkta zapravo znači da se sav sadržaj kontejnera isprazni u kamion i, umjesto na reciklaži, zavr­ši na hrpi na smetlištu, što je potpu­no suprotno ideji eko-otoka, ali i in­tenciji svih koji se trude odgovorno odlagati i zbrinjavati otpad. Drugim riječima, ako netko zagadi spremni­ke, primjerice, kućnim smećem i pi­jeskom, poništava i trud svih koji su ranije u taj spremnik pravilno odložili otpad.

– Kada su spremnici pravilno po­punjeni, tada dolazi kamion s pre­gradom, pa se u jedan dio prazni staklo, a u drugi plastika. Zna se dogoditi da i staklo i plastika budu pomiješani. U tom slučaju ih naši djelatnici u reciklažnom dvorištu – u nekadašnjoj Školjki – odvoje. No, u nekim slučajevima selekcija jedno­stavno nije moguća pa otpad završi na deponiju. Stoga opet apeliramo na građane da koriste eko-otoke kako treba, kaže Kosić.

Što se dalje zbiva s otpadom s eko-otoka, pod pretpostavkom da je pravilno sortiran?

– Staklo se odvozi u poseban boks na Košambri, odakle ga sva­kih 14 dana preuzima ovlašteni koncesionar. U svakoj turi odveze oko 30 tona stakla. Plastika se preša i balira u bale od 200 – 300 kilograma u reciklažnom dvorištu, a preuzima je pulski Metis i transportira do ovla­štenog koncesionara. Papir i karton se također baliraju i predaju ovla­štenoj tvrtki. Pritom Usluga dobiva tržišnu naknadu kojom pokriva vla­stiti trošak, ističe Kosić.

Pored neodgovornog odlaga­nja, problema na eko-otocima ima još. Kontejneri nerijetko stradaju od sakupljača ambalaže iz susta­va povratnih naknada, razbijaju se brave, a neki su prigovorili i nedo­statku natpisa i uputa na kontejne­rima na stranim jezicima, što u turi­stičkom Poreču sigurno ne bi bilo naodmet.

– Odluka državnih vlasti po kojoj se donositeljima plastične ambalaže u trgovačkim lancima plaća naknada od pola kune nama je pro­blem jer nam otežava organizaciju izuzimanja plastičnih boca na eko-otocima. Napokon, prikupljanje otpada je prvenstveno komunalna, a ne trgovačka djelatnost, veli Kosić. Ističe da ne postoji propis po ko­jem bi kontejneri morali biti obilje­ženi na stranim jezicima te da se iz slika na naljepnicama može jasno iščitati čemu je koji kontejner na­mijenjen.

Korisno je znati da se u žuti kon­tejner mogu odložiti limenke te pla­stične boce svih proizvođača pića, ali ne i prazne boce kuhinjskog ulja, omekšivača, deterdženata za posuđe niti motornog ulja, jer ih, po Kosićevim riječima, otkupljivač ne uzima. Uz to, boce trebaju biti čiste i bez čepova, što znači da se plastična ambalaža prije prešanja još jednom sortira u reciklažnom dvorištu. Otkupljivač preuzima prešani dio, dok se prljave boce i one nepogodne za otkup otpremaju na deponij.

M. Dodić

 

Dokumenti