NaslovnaVijestiIz Glasa Istre: Zelena stranka – Zelena alternativa predstavila ekološki projekt zbrinjavanja otpada

Iz Glasa Istre: Zelena stranka – Zelena alternativa predstavila ekološki projekt zbrinjavanja otpada

Plazma tehnologijom se komunalni, poljoprivredni i industrijski otpad pretvara u sirovinu za proizvodnju električne energije, građevinskog materijala te bioenergenata poput vodika i etanola. Proces je zatvoren, ne iziskuje dimnjake i ne stvara nova odlagališta.

PULA – Postoje bolje tehnologije zbrinjavanja otpada od spalionica koje planiraju izgraditi na Kaštijunu, a Istra ima na stotine napuštenih kamenoloma gdje bi se otpad mogao odvoziti. Spalionice su tehnologija prošlosti te smo Županijskom poglavarstvu predlagali zbrinjavanje otpada pomoću postupaka pirolize ili eko-plazme, ali nas nisu poslušali jer na Kaštijunu žele spaljivanjem proizvoditi gorivo za cementare. Ne znam zašto u Istri ne postoji ekološko gospodarenje otpadom i zašto se ne izrađuju studije utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Naime, kao i slučaju Rockwoola, u projektu „Kaštijun“ nije sudjelovao niti jedan liječnik, navodno zbog slučajnosti, rekao je predsjednik Zelene stranke – Zelene alternative Josip Anton Rupnik na jučerašnjoj konferenciji za novinare u hotelu Histria.

Naime, stranka zelenih u suradnji s direktorom hrvatske podružnice francuskog poduzeća Ecoplasma Mariom Radešićem, javnosti je predstavila novu tehnologiju ekološki čistog zbrinjavanja otpada pod nazivom plazma. To je zatvoreni proces u kojemu se ne koriste dimnjaci te se ne stvaraju štetni plinovi i nova odlagališta otpada.

– Plazma je elektrokemijski proces pretvaranja organskih i anorganskih tvari u plin koji se naknadno filtrira i hladi da bi pokretao parne i plinske turbine. Komunalni, poljoprivredni i industrijski otpad u tom procesu postaje sirovina za proizvodnju električne energije, građevinskog materijala te bio – energenata poput vodika i etanola. Pogon potroši tek 25 posto proizvedene električne energije i omogućava kontrolu štetnih tvari koje utječu na okoliš, objašnjava Radešić.

Na pitanje zbrinjavaju li ti pogoni i radioaktivni otpad, Radešić je odgovorio da se plazma tehnologija ne bavi tom vrstom otpadnog materijala, već samo onim organskim i anorganskim. Dodaje da je za takav pogon potrebno oko četiri hektara površine, a godišnje može zbrinuti oko 100 tisuća tona otpada.

– U Republici Hrvatskoj još ne postoji takav pogon, a trenutno pregovaramo s čelnicima Varaždinske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije. Na kraju prezentacije pozvat ćemo čelnike na obilazak Ecoplasminih pogona u Francuskoj, zaključuje Radešić.

Piše: D. Lipljan

Dokumenti