Reciklažom od otpadnog građevinskog materijala do jeftinog šljunka

U zemljama Europske unije recikliranje građevinskog materijala je zakonska obaveza, a na Turnini je tvrtka Eco & Geo prva u Istri počela s ovom djelatnošću • Drobljenjem otpadnog građevinskog materijala dobiva se šljunak koji je puno jeftiniji od onoga iz kamenoloma, a može se koristiti za nasipavanje putova, postavljenje posteljice infrastrukture u kanalima i betoniranje Tvrtka Eco & Geo, koja na temelju koncesije upravlja deponijem građevinskog otpada na Turnini, odnedavno je prva u Istri počela reciklažu građevinskog otpadnog materijala. Na Turnini se tako u građevinski šljunak reciklira sav materijal koji nastaje rušenjem starih zgrada, iskopima u kamenu i prilikom zamjene betonskih ili asfaltnih pokrova. Njegovim usitnjavanjem dobivaju se različiti građevinski agregati koji mogu poslužiti kao tampon za nasipanje poljskih i protupožarnih putova, posteljice za infrastrukturne vodove u kanalima te za betoniranje temelja. - Za drobljenje otpadnog građevinskog materijala nabavili smo bager s posebnom košarom. Zahvaćeni materijal se u košari drobi uređajem koji pogoni hidraulični motor. Po drobljenju materijal se odmah odlaže pa je spreman za transport, kaže Riccardo Budicin, vlasnik tvrtke Eco & Geo. Prilikom usitnjavanja betonskih armatura odvaja se betonsko željezo, koje se zbrinjava u Jadran metalu. Dosad je na Turnini na ovaj način prerađeno oko tisuću kubika građevinskog otpadnog materijala. Dio je iskorišten za obnovu puta kojim se stiže na deponij, a preostalo za posteljice infrastrukture. Na Turnini je dosad odloženo oko sto tisuća kubika otpadnog građevinskog materijala, a ovakvim načinom se veći dio može ponovno iskoristiti pa bi to bio velik doprinos zaštiti okoliša. - U zemljama Europske unije recikliranje građevinskog materijala je zakonska obaveza. Ako se ovaj posao pokaže isplativim spremni smo ići i korak dalje te nabaviti postrojenje za separaciju, kojim bi se od dovezenog otpada odvajala zemlja. Time bismo dobili nove količine zemlje za oplemenjivanje zelenih površina, a građevinski šljunak bi bio kvalitetniji pa bi se više mogao koristiti za betoniranje, kaže Budicin. Šljunak dobiven na ovaj način jeftiniji je od onoga u kamenolomima - cijena mu je 25 do 30 kuna po kubiku. Preradom otpadnog građevinskog materijala tako bi se smanjila i potreba za otvaranjem novih kamenoloma te uništavanje prirode. - Usitnjavanjem građevinskog materijala smo iz djelatnosti odlaganja i manipulacije prešli u gospodarenje otpadom. Stoga smo u registraciju tvrtke uveli i novu djelatnost. Cilj nam je reciklirati što više građevinskog otpada i smanjivati visinu deponija na koji se odlaže, kaže Budicin. Na Turnini su sve rubne površine deponija hortikulturno uređene. Dovezena je zemlja, uređena sva stabla koja su tu otprije rasla, a posađeno je i stotinjak novih - od borova, ladonje, badema, maslina i bresaka do trstike i bambusa, koji zaustavljaju eroziju. Za koncesionare deponija građevinskog otpada i dalje je problem što se na ovome mjestu ne odlažu se sve količine tog otpada s područja Grada Rovinja. Umjesto plaćanja 12 do 22 kune po kubiku za zbrinjavanje, mnogi se građevinari »snalaze« pa ga odlažu ne samo u nekadašnje kamenolome, već i uz poljske putove.

Piše A. POKRAJAC