NaslovnaVijestiJoš ništa od najavljenog smanjenja povratne naknade za PET ambalažu

Još ništa od najavljenog smanjenja povratne naknade za PET ambalažu

Boce ne bi trebalo vraćati u trgovine, već ih zajedno s drugim ambalažnim otpadom odvajati u kućanstvima i predavati komunalcima, pojašnjava Pavličević koja predlaže i da bi siromašne građane trebalo na dostojanstveniji način zbrinuti

Premda se već mjesecima najavljuju izmjene postojećeg Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu kojim bi se smanjila naknada za boce i limenke, ta  naknada i dalje iznosi 50 lipa. O neodrživom sustavu otkupa PET ambalaže svojevremeno je progovorila smijenjena ministrica zaštite okoliša Mirela Holy koja je za svog kratkog mandata ozbiljno razmišljala o izmjeni Pravilnika ponajviše zbog toga što on Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je rekla, na godišnjoj razini stvara gubitak od čak 700 milijuna kuna. Najavljivala je i snižavanje naknade s 50 na 30, pa čak i 20 lipa, što bi itekako pogodilo velik broj onih koji doslovno preživljavaju od prikupljanja plastičnih boca.

Nejednaki tretman ambalaže

No, s druge strane, smanjivanje naknade skresalo bi apetite velikih igrača u ambalažnom biznisu koji plastične boce proizvode po znatno nižoj cijeni od koje je potom prodaju. To nam je potvrdio i jedan istarski poduzetnik koji se bavi proizvodnjom plastične ambalaže, a koji veli da postoji nekoliko velikih tvrtki u Hrvatskoj koje u sklopu svojih pogona proizvode boce s naljepnicama i to po cijeni od 20 lipa, a potom ih prodaju za 50 lipa iz čega je jasno da tim pojedincima visoka naknada za PET ambalažu osigurava ogromnu zaradu. On, pak, po toj cijeni ne može prodati svoje boce. Da postojeći Pravilnik o ambalažnom otpadu nije kvalitetan, slažu se i u Zelenoj Istri. Kažu da je riješen problem odbacivanja dijela plastične ambalaže u okoliš, ali se i dalje baca ostala plastična ambalaža od raznih deterdženata i šampona.
– Postojeći Pravilnik nije kvalitetan i zato što se zasniva na vrlo kompliciranom i skupom sustavu. Istovremeno je neučinkovit, jer rješava problem reciklaže samo djela ambalažnog otpada, kao što su PET boce, limenke od pića i staklena ambalaža od pića. Tu je i mogućnost korupcije, rekla je Rudija Pavličević voditeljica zelenog telefona u Zelenoj Istri.
U toj udruzi tvrde i da Pravilnik ne tretira jednako sve vrste ambalaže. Naime, određeno je da proizvođači i uvoznici uplaćuju u Fond naknadu zbrinjavanja za sve vrste ambalažnog materijala, a istovremeno nije organiziran sustav prikupljanja ambalaže, osim one za piće. Primjerice, proizvođač šampona uplaćuje naknadu Fondu za zbrinjavanje ambalaže od svakog šampona kojeg je stavio na tržište, a ta se ambalaža gotovo uopće ne prikuplja odvojeno.  Isti je slučaj  za sve ostale polimere (plastiku), osim PET boca.  U Zelenoj Istri vele da to znači da Fond u ovom slučaju ima ulaz novca za zbrinjavanje, ali ga ne troši namjenski na zbrinjavanje one vrste ambalaže za koju je uplaćen. Idu i korak dalje, tvrdeći da naknade za boce treba ukinuti.

Hrvatska očišćena od staklenih boca i limenki

– Boce ne bi trebalo vraćati u trgovine, već ih zajedno s drugim ambalažnim otpadom odvajati u kućanstvima i predavati komunalcima.  Sistem je jednostavan.  Proizvođači i uvoznici i dalje bi imali obvezu plaćanja naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom od proizvoda koje stavljaju na tržište, ali bi se taj novac preusmjeravao na razvoj sustava odvojenog sakupljanja otpada po domaćinstvima, kao što je kupnja kanti ili vreća za različite vrste otpada, sortirnice otpada i ostale sofisticirane opreme za razvoj takvog sustava, pojašnjava Pavličević koja predlaže i da bi siromašne građane trebalo na dostojanstveniji način zbrinuti. Može ih se, kaže, uključiti i u posao gospodarenja otpadom, ne da kopaju po kantama, nego da ih se zaposli u sortirnicama otpada, koje bi trebalo imati svako komunalno poduzeće.

Glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša Lidija Tošić veli da je pogrešna tvrdnja koja se često objavljuje u medijima da sustav gospodarenja ambalažnim otpadom “na godišnjoj razini stvara gubitak od 700 milijuna kuna”.

– Za razdoblje od 2006. do 2011. godine ukupni deficit sustava gospodarenja ambalažnim otpadom je iznosio 753 milijuna kuna, ali nije riječ samo o PET ambalažnom otpadu, već o ukupnom deficitu (ambalažni otpad od plastike, metala, kartona, stakla, tekstila, drva i ostalog). Fond posluje pozitivno, a deficit je podmiren iz vlastitih sredstava, veli Tošić i dodaje da je na kraju 2011. godine suficit u gospodarenju ambalažnim otpadom bio sedam milijuna kuna, rekla je Tošić i istaknula da je u roku od godine dana od donošenja Pravilnika, Hrvatska u potpunosti očišćena od plastičnih i staklenih boca i limenki.

Ministarstvo zaštite okoliša: 50 lipa opravdava svoju svrhu

Na pitanje da li bi naknada umjesto 50 lipa mogla iznositi 30 pa ak i 20 lipa u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode vele da 50 lipa opravdava svoju svrhu. Izmjene Pravilnika o ambalai ne mogu oekivati prije donošenja novog Zakona o otpadu, a prije donošenja tog zakona teško je govoriti i o visini povratne naknade, koja inače sama po sebi troškovno ne opterećuje sustav.  Kada se pokrene procedura donošenja novog Pravilnika, donijet će se i konačna odluka o visini povratne naknade, a ona može ostati u visini sadašnje naknade”, kaže glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša Dijana Sušac.

Danijela Bašić-Palković, Glas Istre

Dokumenti