NaslovnaVijestiOD POČETKA PRIMJENE PRAVILNIKA O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU PRIKUPLJENO VIŠE OD 90 MILIJUNA PLASTIČNIH BOCA I LIMENKI

OD POČETKA PRIMJENE PRAVILNIKA O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU PRIKUPLJENO VIŠE OD 90 MILIJUNA PLASTIČNIH BOCA I LIMENKI

Uskoro čistimo Hrvatsku i od automobilskih guma!
U Hrvatskoj se automobilske gume ne proizvode, a godišnje uvozimo oko 20 tisuća tona guma. Za svaku tonu uvezene gume uvoznici će morati platiti naknadu iz koje će se onda plaćati prikupljanje, skladištenje i odvoz do proizvodnog pogona koji reciklira gumu te reciklaža, ističe ministrica zaštite okoliša

Piše Dražen MAJIĆ

Prema najnovijim informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u prvih pedesetak dana primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu diljem zemlje prikupljeno je više od 90 milijuna plastičnih boca i limenki. Ministricu Marinu Matulović Dropulić pitali smo kako je zadovoljna dosad obavljenim poslom. – Zadovoljna sam. Najvažnije je da smo konačno očistili Hrvatsku tako da na cestama i u šumama više nema plastične ambalaže. Očito je da je zbog toga što se za prikupljenu ambalažu može dobiti novac kod ljudi taj ekološki problem izazvao interes. Neki su boce skupljali iz potrebe, neki iz drugih motiva, a nama je najvažnije da smo otpad skupili. Pokazalo se, naime, da se puno više otpada prikuplja uz plaćanje naknade nego ako je prikupljanje dobrovoljno. Do sada se prikupljalo od tri do pet posto te vrste otpada, a ostatak je završavao u okolišu i u prirodi. To nas je ponukalo da idemo na stimulativnije mjere jer smo željeli građane potaknuti na akciju. Zato smo odredili povratnu naknadu od pola kune po boci. Rezultat je bio izvanredan. Dosad je skupljeno oko 90 milijuna boca i limenki za što smo potrošili oko 45 milijuna kuna, izjavila je ministrica dodajući da su veliki posao odradile komunalne tvrtke u cijeloj Hrvatskoj koje su na sebe preuzele posao prikupljanja otpada. – Naš je cilj da do 2008. godine prikupimo 70 posto te ambalaže koja izlazi na tržište što je otprilike i europski prosjek. Tako prikupljene plastične boce prerađuju se u granulat iz kojeg se prave epruvete, a iz njih se ponovno izrađuju boce. Time smo sada zatvorili čitav krug – od sakupljanja do prerade ambalažnog otpada, ističe Matulović Dropulić. Kao što je poznato, primjena pravilnika izazvala je velike pritiske trgovačkog lobija.
– Jasno da smo imali veliki otpor proizvođača i trgovaca koji su najprije bili protiv pravilnika, a zatim su inzistirali da obustavimo primjenu Pravilnika te prihvatimo njihov prijedlog. Međutim, oni su devet godina imali priliku da se organiziraju na način kakav danas predlažu, ali to nisu učinili. Ključno razilaženje među nama bilo je u tome što smo mi tražili da proizvođači plaćaju 11,4 lipe za bocu i limenku koju stavljaju na tržište dok su oni htjeli plaćati samo za one koje se prikupe, objašnjava ministrica i potom objašnjava kanale moćnog lobiranja.
– Veliki je pritisak vršila Hrvatska udruga poslodavaca kao i Hrvatska gospodarska komora. Probali su zatim intervenirati preko Ministarstva gospodarstva i preko Gospodarsko-socijalnog vijeća, koje je tada prihvatilo naše obrazloženje i razloge donošenja Pravilnika. Premijer Sanader je u potpunosti stao iza nas jer je zaštita okoliša jedan od prioriteta ove Vlade, ističe ministrica.
– Osim ambalažnog otpada odlučili smo odmah nastaviti sa zbrinjavanjem druge vrste otpada: ovaj će tjedan biti gotov pravilnik o gumama. Kao što znate, u Hrvatskoj se automobilske gume ne proizvode, a godišnje uvozimo oko 20 tisuća tona guma. Za svaku tonu uvezene gume uvoznici će morati platiti određenu naknadu iz koje će se onda plaćati prikupljanje, skladištenje i odvoz do proizvodnog pogona koji reciklira gumu, te reciklaža. Cilj nam je da kao i kod ambalažnog otpada prikupimo gume koje su sada svugdje u našem okolišu. Nakon toga slijedi pravilnik o prikupljanju elektroničkog otpada, a potom i pravilnik o starim automobilima. Ako tome dodamo i zbrinjavanje papira, stakla i metala, možemo reći da će šezdeset posto otpada biti moguće korisno upotrijebiti za daljnju proizvodnju, a samo će oko četrdeset posto završiti na odlagalištu. Potpisali smo ugovor s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak o subvencioniranju kamate za otvaranje pogona za daljnju preradu korisnog otpada. Ako se netko planira baviti recikliranjem korisnog otpada, može u toj banci dobiti kredit s četiri posto kamata, od čega mi subvencioniramo dva posto. Da za takve programe postoji veliki interes, pokazuje i podatak da je putem javnog natječaja čak 14 tvrtki dobilo subvenciju. Očekujem da će nam trebati godinu dana da uhodamo cijeli sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada, zaključila je Marina Matulović Dropulić.

Dokumenti