Poglavarstvo Grada Poreča je 19. prosinca 2006. na 40. sjednici razmatralo projekt "Jadran" (zaštita od onečišćenja voda na priobalnom području), projekt "Košambra" (sanacija sanitarnog odlagališta otpada), Studiju javne rasvjete Grada Poreča, Prijedlog mjera za poboljšanje naplate potraživanja Grada Poreča (nenaplaćeno-duguje se gradu preko 27 milijuna kuna), usvojen je i zaključak o povećanju osnovice za izračun plaća zaposlenim u lokalnoj samoupravi za 4,6 %, zaključak o utvrđivanju prioriteta izrade dokumenata prostornog uređenja - prostornih planova u 2007., prihvaćene su i najpovoljnije ponude za kupnju građevinskog zemljišta od grada (prihodovat će se oko 148.000 Eura) i donešena je Odluka o izboru izvođača radova podloge za prometne površine u zoni gospodarske namjene Bujići-Žbandaj, te još 9 točaka dnevnog reda.

Otvarajući raspravu o projektima, gradonačelnik Edi Štifanić je rekao da ekologija i turizam ne mogu jedan bez drugoga, te da je značajno pokrenuti ove projekte koji se odnose na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, te sanaciju odlagališta otpada. Obavijestio je sve prisutne da je Grad Poreč 19. prosinca 2006. godine preuzeo vlasničke udjele od austrijskog partnera u dosad zajedničkom poduzeću "Adria plus" i da je sada Grad jedini vlasnik.

Projekt "Jadran"

Edo Kos je inicirajući raspravu o projektu "Jadran" rekao da se predlaže koncept da se otpadne vode s kopna prečiste i ponovno koriste na kopnu, ne samo u priobalju, već i u unutrašnjosti gradskog područja. Projekt bi sufinancirale Svjetska banka i "Hrvatske vode". Rodoljub Kosić, predsjednik uprave "Usluge Poreč d.o.o." podsjetio je na činjenicu da Poreč ima 115,3 kilometara kanalizacijske mreže za fekalne vode, po čemu je u Istri odmah iza Pule. Postojeći uređaji za pročišćavanje voda (njih 6) prostiru se od Petalona i otoka Koversada u Vrsaru, preko Debelog rta na jugu Poreča do sjevera Poreča na Materadi, zasebnog uređaja u Červar Portu do Lanterne u novoj općini Tar-Vabriga. Ovi uređaji su stari oko četvrt stoljeća, što pokazuje da je turizam i tada imao viziju zaštite mora od onečišćenja. Zadatak studije bio je da se ponovo koristi pročišćena voda, bez ispuštanja u more, osim u iznimnim situacijama. Predložena tehnologija (MBR) u projektu stara je tek 8 godina, te kao rezultat ima 3. stupanj pročišćenosti vode. Iz vode se uklanjaju hranjive soli, fosfati, dušik koji su uzrok cvjetanju mora. Nataloženi mulj od prerade vode može se koristiti u poljoprivredi kao gnojivo, jer je izlazna voda bez bakterija i može se koristiti za zalijevanje ili navodnjavanje. Novi uređaji zauzimaju 1/3 manje prostora od standardnih bioloških uređaja. Postojeća postrojenja mogu se koristiti sa novim uređajima i tehnologijom, dok bi postrojenje na Lanterni trebalo novu lokaciju (zbog nepovoljnih morskih struja u smjeru jug-sjever). Zasad u Istri radi 5 takvih postrojenja (MBR tehnologije), dok se za 2007. godinu planira 13-14 takvih uređaja. Najnoviji uređaji su na Crvenom otoku kod Rovinja, u novoj tvornici TDR-a u Kanfanaru, a grade se u Monseni i Valalti. Hrvatska je 1999. godine imala 30 takvih uređaja, a 2005. godine preko 100. U ovoj tehnologiji prednjače Kanada i Japan. Edo Kos je rekao da projekt obuhvaća cijelu Poreštinu od Vrsara do Tara, te da se nada da će i ove općine prihvatiti sudjelovanje u projektu "Jadran", jer se postiže i ušteda energije (jer se ovi uređaji koriste minimalno u zimi, a maksimalno ljeti u sezoni s brojnim gostima, dok stara tehnologija uvijek troši isto). Rodoljub Kosić je podsjetio da su u projektu predloženi i prioriteti za realizaciju (Materada, Debeli rt, Lanterna, Petalon). Oreste Cossetto je podsjetio kako je i prije 30 godina sudjelovao u odlučivanju da se grade postojeći pročišćači, te rekao da su to značajni projekti koji omogućuju razvoj i kvalitetniji život stanovnika. Prije 3 decenije u financiranju su sudjelovala uz općinu i poduzeća-korisnici (turističke tvrtke i TZ), te upitao kako to postići i sada - kako da tvrtke shvate da je to ulaganje u kvalitetu proizvoda-ponude gostima. Edo Kos je rekao da je financiranje po projektu 40% sredstava "Hrvatskih voda", a 60% sredstava lokalne samouprave. Sredstva neće ići iz Proračuna Grada, već od naknade za otpadne vode, koja se već naplaćuje (pogledajte račune za vodu). Branko Curić je rekao da koncesionari pomorskog dobra imaju najviše koristi od čistog mora, te da je tu moguć partnerski odnos, privatnog i javnog sektora. U Istri u projekt "Jadran" idu i susjedi Poreštine, Novigrad i Rovinj, te Pula. Poglavarstvo je jednoglasno usvojilo projekt i uputilo ga Gradskom vijeću na daljnju raspravu i donašanje.

Projekt "Košambra"

Temeljem recenzije projektne dokumentacije dostavljene od strane Fonda za energetsku učinkovitost Zagreb od 27. ožujka 2006. godine konstatirano je da projektna dokumentacija i podaci koje je dostavilo poduzeće "Adriaplus" nisu usklađeni sa Strategijom gospodarenja otpadom, odnosno recenzijom RH koja jasno definira dimenzioniranje odlagališta na maksimalno 5 godina (do 2012. godine). Pojednostavljeno, u Istri je predviđeno 1 odlagalište za cijelu Županiju (Kaštjun u Puli). Na odlagalište Košambra dosad je odloženo 350.000 kubičnih metara raznog otpada, a visina na pojedinim mjestima doseže 10-11 metara, što predstavlja opasnost za samozapaljenje. Znači 5,5 hektara površine zauzeto je otpadom. Proveden je postupak ograničenog prikupljanja ponuda za izradu generalnog idejnog urbanističkog uređenja odlagališta, idejno rješenje za sanaciju odlagališta i glavni projekt na razini - izvedbenog projekta i posao je povjeren tvrtki "HIS" d.o.o. Donja Višnjica-Zagreb. U "Oglasniku javne nabave RH" objavljeno je Javno nadmetanje za izvedbu radova na sanaciji odlagališta Košambra u Poreču 11. prosinca 2006. godine, a rok za predaju ističe 8. siječnja 2007. godine. Dosad je primljeno 19 zahtjeva za dokumentaciju za izradu ponuda. Za sanaciju odlagališta i otvaranje nove plohe, za novi otpad (u narednih 5 godina) izdana je građevinska dozvola još 2004. godine i 15. srpnja sklopljen Ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je odobrio sredstva za sanaciju u iznosu od 23,6 milijuna kuna. Građevinska dozvola je produžena do lipnja 2007. godine, a rok financiranja sanacije do konca 2009. godine. Grad Poreč je preuzeo vlasničke udjele od austrijskog suosnivača i partnera u "Adriaplusu" uz naknadu od 30.000 Eura, i time postao jedini vlasnik. Zaključak je Poglavarstva da se za realizaciju projekta sanacije i izgradnje odlagališta otpada "Košambra" imenuje "Usluga"-Poreč d.o.o.

Studija javne rasvjete Grada Poreča

Članovima Poglavarstva Studiju je prezentirao Dejan Skira, direktor "Lumenarta" iz Pule, koji ju je i izradio u listopadu 2006.godine. Glavni zadatak studije je bio da odredi parametre kvalitetne javne rasvjete a/ za prometnu infrastrukturu; b/ stargradsku jezgru; c/ ostale javnoprometne površine. Studija javne rasvjete bila je javno prezentirana 29.studenog 2006.godine u gradskoj vijećnici i nije evidentirana niti jedna primjedba ili prijedlog. U raspravi je Branko Curić rekao da se radi o modernoj studiji, jer prati tehnologiju, ekologiju, energetske uštede i nudi atrakciju. Studijom je zacrtan put kojim treba ići u projektiranje i realizaciju, a ujedno je i smjernica turističkom gospodarstvu. Edo Kos se založio da se prilikom izmjena i dopuna GUP-a ugrade kriteriji iz Studije, te na isti način izmjeni i Odluka o komunalnom redu Grada Poreča. Predložio je da u 2007.godini izrada Idejnog rješenja javne rasvjete u starogradskoj jezgri (sa fazama izgradnje) dobije prioritet. Poglavarstvo je prihvatilo Studiju i uputilo je Gradskom Vijeću.

Osnovice plaća povećane za 4,6 %, božićnice i darovi za djecu

Nakon što je 14.prosinca 2006.godine usvojen Proračun Grada Poreča za 2007.godinu Poglavarstvo je 19. prosinca uskladilo visinu osnovice plaća službenicima i namještenicima Grada Poreča, povećalo za 4,6 % pa sada iznosi 3.057,71 kunu, a osnovica plaće gradonačelnika 3.795,12 kuna. Na ovaj način će se obračunavati plaće za siječanj 2007. godine. Osim povećanja osnovice plaća službenicima i namještenicima i svim proračunskim korisnicima kojima su sredstva za plaće osigurana u Proračunu grada bit će isplaćena božićnica u iznosu od 2.000 kuna i 400 kuna po djetetu do 14 godina starosti. Sugerira se i trgovačkim društvima u pretežitom vlasništvu grada, a u skladu s financijskim mogućnostima, da postupe isto.

Za izvođenje radova donjeg stroja prometnih površina u zoni gospodarske namjene Bujići-Žbandaj izabrano je poduzeće "Dira gradnja" iz Rijeke po cijeni od 1,030 milijuna kuna. Data je i suglasnost za izbor Franca Dobrilovića za člana Nadzornog odbora Trgovačkog društva "Dom Poreč", umjesto Oreste Cossetta.

Za Poreštinu.info: Ratko Vlado Aleksić