NaslovnaVijestiOSAM VELIKIH PROIZVOĐAČA PIĆA I NAPITAKA NIJE PLATILO 2,6 MILIJUNA KUNA EKOLOŠKIH NAKNADA

OSAM VELIKIH PROIZVOĐAČA PIĆA I NAPITAKA NIJE PLATILO 2,6 MILIJUNA KUNA EKOLOŠKIH NAKNADA

Fond pokrenuo ovrhu u Jamnici, Luri, Istravinu… Od 575 obveznika koji moraju plaćati naknade svoje je obaveze ispunila većina proizvođača pića, njih 418, među kojima je najviše malih proizvođača • Najveći je dužnik Jamnica koja mora platiti 1,3 milijuna kuna, a slijede Lura, Istravino Export, Badel 1862, Pago Croatia, Fructal Zagreb, Dalmacijavino i Zvijezda

ZAGREB – Osam velikih proizvođača pića i napitaka, koji su početkom godine cijene svojih proizvoda digli za 20 do 30 posto zbog, kako su se tada opravdavali, ekoloških nameta koje moraju plaćati državi, dosad nisu platili niti jedne kune tih naknada!

Mali proizvođači ispunjavaju obveze

Po podacima Fonda za zaštitu okoliša koji nadgleda provedbu Pravilnika o zbrinjavanju ambalaže i ambalažnog otpada, Jamnica, Lura, Istravino Export, Badel 1862, Pago Croatia, Fructal Zagreb, Dalmacijavino i Zvijezda morali su do 16. siječnja zajedno uplatiti 2,6 milijuna kuna, a kako to nisu učinili, ili su Fondu naprosto vratili ispostavljeni račun, pokrenuti su ovršni postupci za naplatu ekoloških naknada pa će proizvođači morati platiti i zatezne kamate. Od 575 obveznika koji moraju plaćati naknade svoje je obaveze ispunila većina proizvođača pića, njih 418, među kojima je najviše malih proizvođača. Među onih 157 koji duguju ukupno 3,9 milijuna kuna, samo osam velikih proizvođača, koji na tržište šalju najviše ambalaže, duguje 2,6 milijuna. Najveći je dužnik pritom Jamnica, koja mora platiti 1,3 milijuna kuna, a slijede Lura s nešto više od pola milijuna kuna te Istravino Export koje nije platilo svojih 330 tisuća. Nešto više od 210 tisuća kuna duguje Badel 1862, dok Pago, Fructal, Dalmacijavino i Zvijezda zajedno duguju oko 372 tisuće kuna.

Jamnica prva povisila cijene

Podsjetimo, upravo je Jamnica prva poskupila svoje proizvode – početkom siječnja, zbog ekoloških davanja, cijena sokovima i mineralnim vodama te tvrtke u prosjeku je porasla za 20 posto, konkretno za mineralne vode 65 lipa po boci, a za sokove i do 1,50 kuna. Lura je svoje svježe mlijeko poskupila za 15 posto, odnosno za 60 lipa po litri, a ostali su fermentirani proizvodi poskupjeli za 12 do 15 posto, odnosno 60 do 70 lipa po proizvodu. Istravino Export poskupilo je sve proizvode u svom asortimanu, njih 92, i to u rasponu od osam do 27 posto, pa tako primjerice ledeni čajevi od 1,5 litara od siječnja koštaju 9,90 kuna umjesto dotadašnjih 7,80. Uoči poskupljenja u tom su poduzeću isticali da je to jedini način da ne stave »ključ u bravu«. Do službenog odgovora Istravina, Jamnice i drugih jučer nismo uspjeli doći, no kako je većina poduzeća neslužbeno odgovarala, naknade nisu platili jer je u pitanju račun za prosinac prošle godine, a poskupljenja su počela u siječnju. Stoga se, kažu, ne osjećaju »krivima«. Zbog čega račune ipak nisu platili, budući da je pravilnik stupio na snagu 1. prosinca, nismo uspjeli doznati. Račune za siječanj proizvođači bi trebali dobiti uskoro, nakon čega više neće imati izgovor za neplaćanje.

Piše B. MRVOŠ PAVIĆ

Proizvođači bi novac davali siromašnima

– Pravilnik o ambalaži stvara sve veće teškoće, ne samo proizvođačima pića i trgovcima, nego i građanima, posebice onima koji su dosad odlagali ambalažu u kontejnere. Alarmantna su i izvješća o nelegalnom uvozu ambalaže iz susjednih zemalja, čije zbrinjavanje moraju platiti hrvatski građani i hrvatski gospodarstvenici, zaključeno je na jučerašnjem sastanku Eko Ozre, tvrtke koju je za zbrinjavanje ambalažnog otpada osnovalo 28 vodećih proizvođača pića. Zabrinjava ih i uklanjanje kontejnera s ulica zbog uništavanja i provaljivanja, jer su ti kontejneri potrebni onima koji su »oduvijek bili ekološki osviješteni«. Osnivači Eko Ozre Vladi i Ministarstvu zaštite okoliša poručili su da su nužne hitne izmjene ovog pravilnika, a spremni su, u suradnji s državom, i na izradu novog. Po njihovom prijedlogu, budući da je zbrinjavanje otpada profitabilan posao, dio zarađenih sredstava izdvajao bi se za najugroženije kategorije stanovništva. Troškove zbrinjavanja u njihovom modelu, koji se primjenjuje u dvadeset zemalja EU-a, u potpunosti bi snosilo gospodarstvo.

Dokumenti