Od 1. siječnja neće biti slane fakture za naplatu naknade u punom iznosu, već samo na razini ovogodišnjih. Uoči zaključenja ovog broja u Poslovni dnevnik pristigla je informacija iz Ministarstva zaštite okoliša kojom državni tajnik prof. Nikola Ružinski na upit odaslan tijekom prijepodneva žurno daje do znanja proizvođačima pića i napitaka, koji pomno prate zbivanja u pogledu pitanja stupanja na snagu naplate punog iznosa poticajne naknade, da je ministrica Marina Matulović Dropulić odustala. U pitanju je primjena odredbe Pravilnika od koje su inače proizvođači pića i napitaka zazirali posljednjih mjeseci.

Olakšanje proizvođačima

"Ministarstvo ima veliko razumijevanje za probleme proizvođača, a dogovori su u tijeku. S obzirom na to da su u tijeku i razgovori i analize troškova, Fond za zaštitu okoliša neće od 1. siječnja slati fakture za naplatu poticajne naknade u punom iznosu, već samo na razini naknada iz 2007. Dakle, nema razloga za poskupljenje, pogotovo i stoga što su odlukom ministrice Nacionalni ciljevi koji definiraju osnovu za plaćanje poticajne naknade zadržani na razini 2007.", objašnjava Ružinski. Direktorica tvrtke Eko-Ozra Dragica Bagarić komentira za Poslovni dnevnik preokret kojim otpadaju dvojbe vezane uz probleme koji bi poticajna naknada donijela. "To je dobra vijest i olakšanje za 200-injak malih proizvođača, za velike kompanije koje nemaju dovoljno višekratne ambalaže, ali i za potrošače jer 2008. neće doći do porasta cijena pića i napitaka ", kaže Bagarić. Ključno je, ističe, što je prevagnuo dijalog između tog dijela gospodarstva i Ministarstva kao obostrano najkorisniji način kojim će se iznaći optimalna rješenja. Nakon što je "zraku" visila maksimalna poslovna neizvjesnost za mnoge gospodarske subjekte koji do danas nisu jasno znali trebaju li raditi nove kalkulacije te korigirati cjenike u skladu s plaćanjem predviđenog punog iznosa poticajne naknade, pobijedila je opcija o kojoj se dugo raspravljalo. Zahvaljujući intervenciji ministrice i državnog tajnika koji su uvažili argumente predstavnika biznisa tako će ostati na snazi postojeće stanje po pitanju iznosa poticajne naknade. Nakon prvotnog dojma na račun nesigurnosti pravnog okruženja, a činilo da tome uvelike pridonosi i samo resorno Ministarstvo putem samozatajnog stajališta u pogledu (ne)primjene odredbe, korekcijom koja je uslijedila i dogovorom s predstavnicima proizvođača, administracija je potvrdila da razumije probleme u koju bi doveli industriju pića i napitaka. Pokazuje se i da su se isplatili napori tvrtke Eko-Ozra koju je prije nepune tri godine osnovalo 28 velikih proizvođača i uvoznika koji stvaraju više od 80 posto reciklažnog otpada. U dijalogu s resornim ministarstvom čini se da su presudna bila vrlo jasna polazišta kao što je iskazano razumjevanje opravdanosti za poticajnu naknadu koja je postajala prilikom donošenja samog Pravilnika, a ležalo je u činjenici da je udjel plastike u komunalnom otpadu iznosio 11 posto te da je od toga 40 posto bilo PET ambalaže. Cilj uvođenja takve naknade, odobravili su, bio je sprečavanje onečišćivanja okoliša bacanjem te ambalaže na neprimjerena mjesta, prvenstveno u prirodu te poticanja ponovnog prerađivanja u nove proizvode. Uloga Eko-Ozre

Pozivanjem na podatke Fonda za zaštitu okoliša koji kažu da je 2006. plasirano 760 milijuna ambalažnih jedinica, a putem povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici proizvoda skupljeno 910 milijuna ambalažnih jedinica, u Eko-Ozri bili su uvjerljivi u propitivanju smisla postojanja takve naknade. To više što se pokazuje da ljudima lošijeg imovinskog stanja sakupljanje takve ambalaže osigurava neku egzistencijalnu sigurnost. Stoga su i ustajavali u stajalištu da uvođenje povratne ambalaže umjesto jednokratne u ovome trenutku hrvatskom gospodarstvu stvara veliki dodatni trošak s obzirom na kupnju novih linija za proizvodnju ambalaže, povećani utrošak materijala i energije, opterećenja vode, zraka, tla, utjecaja na klimu i oštećivanje ozonskog omotača. Prema kalkacijama Eko-Ozre, na policama trgovina u 2008. opterećenje boce soka PET volumena 2,0 litre, iznosilo bi 27 posto cijene samo po osnovi ekoloških naknada. Tako bi naknade za ambalažu ukupno iznosile 1,61 kuna. Uz povratnu naknadu od 0,50 kuna i naknadu zbrinjavanja po jedini proizvoda i po tezini od 0,11 kuna, najznačajnije je što je izbjegnut udar nove pune poticajne naknade koja bi kod tog primjera iznosila jednu kunu. Objašnjeno je da se ti iznosi tiču samo troška naknada za ambalažu, tj. da bi proizvod stavili u nešto, proizvođači trebaju kupiti i ampulu za punjenje koja stoji oko 0,20 kuna te tome pribrojati i ostale troškovi koje čine sam proizvod, zaposlenike, amortizaciju, trošarinu koja je navode itekako kako visoka, PDV i trgovačku maržu. U Eko-Ozri su temu redovito zaključili s pitanjem koja bi industrija to mogla podnijeti. www.poslovni.hr