NaslovnaVijestiPROJEKT JADRAN …. IDE SAMO TREBA PUNO RADITI

PROJEKT JADRAN …. IDE SAMO TREBA PUNO RADITI

NOVIGRAD I PULA SJEVER NAJBLIŽI REALIZACIJI UNAPREĐENJA ODVODNJE
Skupljom vodom do kvalitetnije kanalizacije Program zaštite od onečišćenja voda s pedeset posto financira država, Hrvatske vode, jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća, dok se ostatak pokriva kreditom Svjetske banke, koji će većom cijenom vode otplatiti domaćinstva Više od 800 milijuna eura namijenjeno je izgradnji i rekonstrukciji odvodne mreže i pročistača za 177 priobalnih gradova i naselja u Hrvatskoj. Time je Projekt Jadran za zaštitu od onečišćenja voda u priobalju postao jedan od najzahtjevnijih zahvata na tom području. Projekt su još 2001. pokrenule Hrvatske vode u suradnji s Vladom, a provodi ga novoosnovana tvrtka Hrvatskih voda – Jadranski projekt. Realizaciju projekta s pola će sredstava financirati država, Hrvatske vode, te lokalne jedinice i komunalna poduzeća, dok će pola pokriti zajam Svjetske banke koji će kroz uvećanu naknadu vode vraćati stanovnici priobalja. Naime, uvjet Svjetske banke je da kredit otplaćuju isključivo domaćinstva, a ne jedinice lokalne samouprave. Kamata kredita, koji se vraća nakon 15 godina s pet godina počeka, iznosi 2,29 posto. Povećanje naknade, pak, ne smije biti veće od četiri kune po kubiku vode!

Ažurnost Novigrada ubrzala pristupanje projektu

Potreba za ovakvim projektom pojavila se zbog toga što mnogi priobalni gradovi Hrvatske još uvijek nemaju razvijenu kanalizacijsku infrastrukturu. Uočeno je da će sve veći razvoj i porast stanovništva dovesti do neželjenih posljedica i zagađenja mora. Činjenica je i da pojedina mjesta, poput Poreča i Rapca, tijekom ljeta imaju povećanje od 300 i više posto korisnika. Uzmemo li u obzir i primjer Općine Medulin, koja gotovo nema kanalizacijsku infrastrukturu, a broj potrošača vode se ljeti penje sa šest na 12 tisuća, stoji zaključak da je neadekvatan kanalizacijski sustav tempirana ekološka bomba.
No, unatoč tome općine i gradovi Istarske županije kao da nisu na vrijeme spoznali povoljnosti tog projekta, pa zbog toga kaskaju za drugim dijelovima hrvatske obale koji su se našli u prvoj fazi projekta. U posljednjih dvije godine otkako je u Zadru potpisan ugovor o kreditiranju Svjetske banke, s realizacijom projekta odmaknuli su mnogi dalmatinski gradovi, ali i Kvarner gdje prednjači Opatija. Određeni je iskorak u našoj županiji učinio tek Grad Novigrad, koji je započeo s prikupljanjem lokacijskih dozvola za izgradnju mreže. Projektu se potom priključio i sustav Pula sjever u kojem sudjeluju tri jedinice – gradovi Pula i Vodnjan te Općina Fažana. Za taj potprojekt dokumentacija će se početi prikupljati tek iduće godine, a početak realizacije ne očekuje se prije 2008.
Novigrad je, pak, ubrzao kandidaturu i pristupanje projektu tako što je koncem 2004. godine preuzeo inicijativu, te s komunalnim poduzećem odradio za Hrvatske vode niz analiza sukladnih standardima Svjetske banke. U godinu dana dovršena je sociološka studija prihvatljivosti projekta, idejno tehnološko rješenje uređaja za pročišćavanje, studije utjecaja na okoliš i isplativosti. Procjena je da će izgradnja i rekonstrukcija sustava mreže Novigrad, kojemu gravitira četiri i pol tisuće stanovnika, stajati oko 28,5 milijuna kuna, a odnosi se na izgradnju glavnog kolektora Strada Kontesa i Bužinija, tlačnog kolektora, crpne stanice i kopnenog dijela ispusta Pineta, te uređaja kroz dvije faze. Uz zajam Svjetske banke, investiciju će pokriti država (24 posto), Hrvatske vode (pet posto), Grad Novigrad (četiri posto) te 6. maj (17 posto).

Štinjanci već otplatili dio zajma?

– Dovršen je i plan nabave, što je jedan od uvjeta realizacije projekta, s kojim se mora usuglasiti Nadzorni odbor tvrtke Jadranski projekt i Svjetska banka. U ovom trenutku čeka se lokacijska dozvola te suglasnost države kao vlasnika zemljišta. Sljedeći je korak raspisivanje javnog natječaja za najpovoljnijeg izvođača po sistemu »ključ u ruke«. S obzirom da Svjetska banka uvjetuje formu natječaja, dokumentacija se piše na engleskom jeziku, a natječaj mora biti objavljen u međunarodnom oglasniku javne nabave, kaže novigradska pročelnica Sandra Rugani Kukuljan. Njene riječi potvrđuju koliko je ovaj projekt zahtjevan s obzirom i na opširnu dokumentaciju.
Dakle, realizacija novigradskog potprojekta samo je pitanje vremena. Tome mora prethoditi još i odluka Gradskog vijeća o povećanju naknade vode, preko kojeg će se otplaćivati zajam. Ta se sredstva inače prikupljaju preko vodoopskrbnih poduzeća i prelijevaju u fondove na razini lokalnih jedinica. No, upravo je poskupljenje kubika vode najdelikatniji segment potprojekta Pula sjever koji je pulska Herculanea kandidirala još 2002. godine, a za koji je procijenjeno da će u prvoj fazi gradnje – priobalni i obalni kolektor – koštati 41 milijun kuna. Naime, domaćinstva Štinjana, jedinog naselja Grada Pule koji sudjeluje u sustavu, cijenu vode uvećanu za 1,55 kuna plaćaju još od 1998. godine – jednako kao i ostala domaćinstva Pule. Ostali korisnici plaćaju naknadu uvećanu za 2,64. To bi moglo sugerirati i da su Štinjanci svoj dio duga već unaprijed otplatili.
– Grad Pula morat će donijeti odluku da se ta sredstava preliju za potrebe sustava Pula sjever i izuzmu iz sustava Pula centar. I taj je sustav kandidiran, a iako je cijela Pula za ovakav projekt bila spremna prije osam godina, pitanje je kada će se on realizirati, objašnjava Vladimir Brščić, rukovoditelj djelatnosti kanalizacije pulskog komunalnog poduzeća Herculanea, koji kaže i da Projekt Jadran predstavlja trenutno najpovoljniju mogućnost izgradnje sustava odvodnje.

Viši stupanj zaštite – viša cijena vode

Prema cijeni vode u Štinjanu, isto se povećanje uvodi i za stanovnike Vodnjana i Fažane. No, dok je Gradsko vijeće Vodnjana tu odluku donijelo u prosincu, da bi naplata započela u travnju, fažanski su vijećnici više puta preispitivali taj postupak. Iako je uvećana naknada neminovnost za stanovnike Fažane, koja je pristupila projektu, direktor tvrtke Jadranski projekt Dinko Polić na prezentaciji u Fažani rekao je i da poskupljenje može pričekati izradu dokumentacije te javnu raspravu, a na čemu su inzistirali članovi Općinskog vijeće.
Uz povećanje naknade, fažanske je vijećnike, s obzirom na osjetljivo područje i dubinu Fažanskog kanala, zabrinuo i kanalizacijski ispust, točnije stupanj pročistača Peroj sjever na području Grada Vodnjana. Zanimljivo je pak da dok fažanski vijećnici i dalje smatraju da je potreban viši stupanj pročišćavanja od predviđenog, vodnjanske su kolege bez puno rasprave o tome prihvatili projekt. No, unatoč Polićevom obećanju da će se stupanj zaštite vjerojatno i povećati, Brščić tvrdi da posljednju riječ ipak neće imati fažanski vijećnici.
– Procjenjuje se da će ukupna izgradnja i rekonstrukcija sustava Pula sjever iznositi 120 milijuna kuna. U tom iznosu je i milijun kuna namijenjenih otkupu zemljišta kod Peroja, gdje će se smjestiti biološki pročistač. No, o stupnju pročišćavanja odlučivat će struka. U odluci ne sudjeluje samo Fažana, već svi subjekti iz projekta – i Pula i Vodnjan. Bude li se primijenio viši stupanj zaštite, cijena projekta, odnosno naknada vode iz koje će se vraćati kredit, bit će još veća, navodi Brščić te dodaje da je studija utjecaja na okoliš izrađena davno prije kandidature.
Ukupna cijena koju spominje Brščić odnosi se na gradnju kompletne, primarne i sekundarne mreže Štinjana, Fažane, Valbandona, Vodnjana, Galižane, Peroja i Barbarige. U izgradnju i adaptaciju primarnog sustava spadaju obalni i priobalni kolektori, uređaj za pročišćavanje Peroj sjever i više crpnih stanica duž obale triju jedinica. Sustav Pula sjever, kojem gravitira 16.300 stanovnika, a preko ljeta i gotovo 32 tisuće korisnika, financirat će se drugačijim omjerom nego novigradski sustav. Tako će država sudjelovati s tek deset, a Hrvatske vode s 13 posto nepovratnih sredstava. Lokalna je samouprava na osnovi planiranog broja stanovnika i turista raspodijelila učešća tako da Pula projekt financira s 3,7, Grad Vodnjan s 15,2, a Općina Fažana s 8,1 posto. Omjer financiranja, naime, određuje se su skladu s mogućnostima i kriterijima kandidata.

PIŠE Z. STRAHINJA

Prednost turističkim kapacitetima, dokumentaciji i većoj izgrađenosti sustava

Pristupanje Projektu Jadran ne ovisi samo o dobroj volji lokalnih jedinica, već i o osam kriterija koje oni ispunjavaju. Riječ je o broju stanovnika prema kojem se procjenjuje obujam onečišćenja, ekološka osjetljivost područja, izgrađenosti sustava s obzirom na zatečene turističke kapacitete, stupanj izgrađenosti sustava, pripremljenost projektne dokumentacije, razvijenost područja, veličina ulaganja u odnosu na broj stanovnika, te veličina ulaganja u prvu fazu izgradnje u odnosu na broj stanovnika. U ocjenjivanju prednost imaju one jedinice kojima se omogućuje dovršenje sustava kako bi dostigao punu funkcionalnost te sustavi na većem stupnju izgradnje. Istovremeno, veći broj bodova ostvaruju manje razvijena područja, što zasigurno nije išlo u korist Novigradu, Vodnjanu, Fažani i Puli. S druge, pak, strane dva su istarska sustava visoke ocjene zaslužili zahvaljujući turističkim kapacitetima, a u prilog im je išla i izgrađenost postojeće mreže te pripremljenost dokumentacije.

Dokumenti