NaslovnaVijestiRJ”ČISTOĆA”-ambalažni otpad obavijest iz Ministarstva zaštite i okloliša

RJ”ČISTOĆA”-ambalažni otpad obavijest iz Ministarstva zaštite i okloliša

Ambalažni otpad – novosti iz Ministarstva zaštite okoliša
Od početka iduće godine građanima će se u trgovinama isplaćivati 50 lipa po komadu za vraćenu nepovratnu ambalažu. Naknadu zbrinjavanja ambalažnog otpada proizvođači počinju plaćati 1. listopada.

Od početka iduće godine građanima će se u trgovinama isplaćivati 50 lipa po komadu za vraćenu nepovratnu ambalažu. Naknadu zbrinjavanja ambalažnog otpada proizvođači počinju plaćati 1. listopada.

To je, predstavljajući nedavno doneseni Pravilnik o ambalažnom otpadu, u utorak i službeno objavila ministrica zaštite okoliša, prostornog prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić.

Građani će tako moći za svaku staklenu, plastičnu ili limenu ambalažu (soka, mlijeka, piva i drugih napitaka) dobiti povratnu naknadu od 50 lipa po komadu većem od 0,2 litre u svakoj trgovini koja ih prikuplja, bez predočenog računa i neovisno gdje je proizvod na području Hrvatske kupljen.

Ambalaža iz Hrvatske imat će posebnu oznaku jer proizvodi koje građani kupe vani ne ulaze u sustav povratne naknade.

U sustav povrata Pravilnikom ne ulaze boce od ulja, octa, ambalaža od deterdženata, već će se za njih postaviti posebni kontejneri. Pravilnikom nisu obuhvaćene ni boce čiju višekratnu uporabu osigurava proizvođač kroz kauciju ili na neki drugi način, primjerice, pivske boce.

Sve trgovine čiji je prodajni prostor veći od 200 četvornih metara dužne su prikupljati ambalažu od građana i isplatiti im naknadu, a one manje također mogu organizirati prikupljanje, ali ih zakon na to ne obavezuje.

Trgovinama će pak Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nadoknaditi isplaćene naknade i organizirati odvoz ambalaže do prerađivača otpada, a uz to će im se iz Fonda isplaćivati i još 15 lipa po komadu prikupljenih boca, kao poticaj te radi pokrivanja troškova prikupljanja.

“Odlučili smo se za njemački i norveški model prikupljanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada jer se dosadašnji način prikupljanja po kontejnerima nije pokazao dovoljno efikasnim. U Hrvatskoj je potrebno značajno smanjenje količine otpada koja se vozi na deponij i istovremeno povećanje prikupljenjih sirovina za reciklažu”, istaknula je Marina Matulović Dropulić.

Dodala je kako se mora prekinuti s praksom da proizvođači odašilju na tržište proizvode u nepovratnoj ambalaži, računajući da će zbrinjavanje otpada obaviti netko drugi, a da oni za to neće platiti ništa.

Pravilnikom je, naime, predviđeno da se Fond za zaštitu okoliša puni ubiranjem naknada od proizvođača ili uvoznika za svu nepovratnu ambalažu koju je isporukom upakirane robe stavio u promet.

Proizvođač koji ambalažu stavlja u promet plaćat će za evidentirane količine ambalaže naknadu za zbrinjavanje prema vrsti materijala, od 150 kuna po toni ako se radi o drvu ili tekstilu, do 750 kuna za neke polimerne materijale.

Naknada zbrinjavanja po boci iznosi 11 lipa po jedinici prodajne ambalaže za sva pića i napitke, osim onih koji su u sustavu kaucije.

Proizvođači pića već su tijekom izrade Pravilnika najavljivali da će njegova primjena povisiti troškove proizvođača i dovesti do poskupljenja pića i osnovnih živežnih namirnica za preko 50 posto.

Državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski odbacio je takve najave kao neutemeljene tvrdeći da poskupljenje zbog plaćanja ekološke takse može biti između dva i pet posto, a s druge bi strane trebalo doći do drastičnog smanjenja upotrebljivog otpada koji sada završava na odlagalištima.

Pravilnik o ambalažnom otpadu donešen je 27. srpnja, a stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Uprava Društva

Dokumenti