Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izrađuje šest novih pravilnika koji će regulirati skupljanje, otkup i reciklažu starih automobila, bijele tehnike, elektronskog otpada, akumulatora, baterija, medicinskog otpada i otpadnih ulja.
Glas Istre, 18.09.06. PULA - Glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević nije nam mogla potvrditi najave nekih medija da će pravilnici stupiti na snagu do konca godine niti da će se olupine auta otkupljivati po cijeni od 350 do 700 kuna, a bijela tehnika za sto kuna po komadu. Kazala je tek da su spomenute cifre tek jedna od varijanti o kojima se razmatra. U svakom slučaju, bilo kakva naknada, ako je suditi prema iskustvima s ambalažnim otpadom, bit će dovoljna da probudi otupjelu savjest građanina, osobito onog koji olupinu otprema u šumu. Naravno, to za vlasnika karampane neće biti besplatno, jer će uvoznici morati plaćati državi naknadu za zbrinjavanje otpadnih vozila za svaki kupljeni auto. Naknada će biti ukalkulirana u prodajnu cijenu novog vozila koje će, konačno, poskupjeti za taj iznos. Gojević ističe da će se novim pravilnicima nastaviti ono što je započeto Pravilnikom o zbrinjavanju ambalažnog otpada, a to će biti višestruko korisno jer će se otpad vratiti u proizvodnju uz otvaranje novih radnih mjesta. Procjenjuje se da su uz skupljanje ambalaže otvorene tisuće novih radnih mjesta, a sada se kreće i s preradom gume. Zasad u Hrvatskoj postoji samo jedno postrojenje za reciklažu metalnog otpada, bijele tehnike i vozila te nekoliko pokretnih postrojenja. Prema nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom, stanje u gospodarenju svim vrstama otpada u Hrvatskoj je kritično. Otpad, naime, ne samo da se ne zbrinjava po propisima, nego ni financiranje gospodarenja ni približno ne odgovara potrebama. Istodobno, količine smeća sve su veće i sve opasnije. Tako je 2002. u Hrvatskoj registrirano oko 1,2 milijuna osobnih automobila, 128 tisuća teretnjaka te po 10 tisuća autobusa i kombija, što je ukupno 1,3 milijuna vozila. Ima ih sve više, tako da je novoregistriranih auta 2004. bilo više od sto tisuća. Isto toliko vozila, koje se ne isplati popravljati, moglo bi se eliminirati novim, strožim Pravilnikom o tehničkom pregledu. Procjenjuje se da je udio vozila u ukupnom metalnom otpadu 75 posto (oko 66 tisuća tona godišnje) te da bi u idućih desetak godina trebalo zbrinuti ukupno oko 800 tisuća starih vozila. U 2004. uvezeno je pak 19,7 tisuća tona novih guma za vozila, a procijenjena količina otpadnih guma u prošloj godini iznosi oko 50 tisuća tona. Količina elektronskog ili e-otpada najbrže se povećava, a većinom je riječ o opasnom otpadu jer sadrži komponente opasne za okoliš. Procjenjuje se da u Hrvatskoj nastaje između 30 i 45 tisuća tona e-otpada godišnje, odnosno 6,67 do 10,11 kila po stanovniku te da njegove količine rastu oko deset posto godišnje. Samo u 2003. prodano je više od sto tisuća računala koja, nakon tri do četiri godine, postaju otpad koji danas najčešće završava na odlagalištima. U Hrvatskoj godišnje nastane oko 51 tisuća tona otpadnih ulja, zauljene plastične ambalaže, plastične ambalaže, filtara i emulzija. Manji dio otpadnih ulja zbrinjava se termičkom obradom suizgaranja u pogonima proizvođača mineralnih ulja (Ina), termoelektranama HEP-a, Tvornici cementa Koromačno i u nekim industrijskim toplanama i kotlovnicama. Otpadnih baterija i akumulatora u Hrvatskoj se godišnje odbaci oko 840 tona. Doduše, taj se otpad selektira još od 90-ih, ali u ograničenom opsegu i u većim gradovima. Procjenjuje se da se godišnje skupi oko 30 tona baterija, što je svega tri posto njihove procijenjene ukupne količine. Opasnog pak medicinskog otpada, prema procjenama, godišnje nastane 2,7 milijuna tona.
Piše: M. V. I.
