Danas tijekom dana (03.08.) Zelena Istra je objavila mišljenje o informiranju javnosti o budućem županijskom centru za gospodarenje otpadom "Kaštijun": "U srpnju smo od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva saznali da je izrada Studije utjecaja na okoliš budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun u završnoj fazi i da će do jeseni 2007. biti organizirana javna rasprava kako bi se mogli zadovoljiti svi uvjeti pribavljanja potrebne dokumentacije za podnošenje aplikacije za dobivanje sredstava iz IPA fonda Europske unije.
Raspitali smo se o tome u Istarskoj županiji, Gradu Puli i kod izrađivača studije (Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu), koji su nam potvrdili da se dokumentacija za Kaštijun ubrzano priprema i da će javnost o tome biti obavještena za vrijeme javne rasprave.
Po tko zna koji put poručili smo im da je to - krivo!
Javnost je potrebno uključiti u ranoj fazi planiranja, nikako ne na kraju kada je već izrađena sva dokumentacija i Studija utjecaja na okoliš. Tijekom javne rasprave, a nakon završetka izrade svih tih dokumenata javnosti se redovito poručuje "ili ćete prihvatiti ovakvo rješenje ili nećemo još dugo dobiti financijska sredstva za realizaciju projekta", što je nepotrebna i opasna ucjena javnosti, a ne pružanje stvarne mogućnosti sudjelovanja i uključivanja u odlučivanje. Europska praksa procedure procjene utjecaja na okoliš predviđa rano sudjelovanje javnosti (već u fazi idejnog projekta), kvalitetno i stalno informiranje, obavezu ponude alternativa projektu i procjene utjecaja na okoliš za alternativne lokacije. Tek na temelju svega toga se može odlučiti za najbolju opciju. Osim toga, kao što je praksa već nebrojeno puta pokazala, dovođenjem javnosti pred gotov čin dolazi do nepovjerenja i protivljenja građana čime se realizacija projekta poprilično odugovlači, nepotrebno troše znatna financijska sredstva i stvara nepovoljna atmosfera i za druge buduće projekte. Informiranje javnosti u ranim fazama planiranja i pružanje mogućnosti sudjelovanja u odlučivanju donosi višestruke koristi u kasnijim koracima.
Smatramo da Grad Pula kao vlasnik zemljišta budućeg odlagališta, upravitelj odlagališta putem JP Herculanea d.o.o. i suvlasnik tvrtke Kaštijun d.o.o. nije poduzeo potrebne aktivnosti informiranja javnosti, pa tako ni onih koji će biti izloženi direktnom utjecaju budućeg Centra (stanovnike obližnjih naselja u općini Medulin), o stvarnom značenju izgradnje i postojanja jednog takvog centra. Javnosti nije pružena nikakva informacija kako će centar izgledati, što će sve sadržavati (npr. prilikom potpisivanja Društvenog ugovora s Istarskom županijom govorilo se o izgradnji kompostane, a sad je ona izbačena iz projekta, prije se nije spominjala proizvodnja RDF-a i dr.), koliko će koje postrojenje ili objekt biti veliko, koliko će proizvoditi buku, neugodne mirise, otpadne vode, hoće li biti postavljena baklja za izgaranje viška plinova, kako će utjecati na kvalitetu života stanovništva i gospodarske aktivnosti (posebno turizam) itd.?
Obzirom da još nije kasno od Grada Pule i Istarske županije očekujemo da prije same javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš budućeg CGO Kaštijun (što predstavlja zakonski minimum i prekratko traje da bi se unutar nje sve društvene skupine mogle uključiti) iniciraju informiranje javnosti, posebno onih koji će biti direktno pogođeni budućim Centrom. To se može realizirati kroz prezentacije, tiskane materijale, putem medija, putem mjesnih odbora itd.
No, kako vrijeme promiče i planirani početak javne rasprave sve je bliži, odlučili smo i sami nešto poduzeti po tom pitanju. U suradnji sa slovenskim kolegama i predstavnicima tvrtke koja upravlja Centrom za gospodarenje otpadom u Celju (Slovenija) organizirali smo 24. srpnja 2007. obilazak tog Centra koji je prema informacijama dobivenim od Istarske županije i izrađivača Studije utjecaja na okoliš za CGO Kaštijun (Fakultet strojarstva i brodogradnje) vrlo sličan onome koji bi se trebao izgraditi na Kaštijunu. Pozvali smo i odazvali su se predstavnici poglavarstva Općine Medulin i općinskih mjesnih odbora, predstavnici Istarske županije, g. Josip Zidarić, pročelnik Odjela za održivi razvoj i gđa. Ljiljana Dravec, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša, predstavnica Grada Pule, Jadran-metala, Pula Herculanee i Usluge Poreč. U Celju smo sudionike proveli kroz novi regionalni Centar za gosp. otpadom koji je u izgradnji i trebao bi započeti s radom u 2008. Očekujemo da će sudionici iz općine Medulin dobivene informacije proslijediti svojim sugrađanima i pripremiti se za sudjelovanje u javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš budućeg Centra na Kaštijunu. Sad su na redu Grad Pula i Istarska županija da pokažu koliko im je zaista stalo do stvarnog informiranja i uključivanja javnosti u odlučivanje o kapitalnim projektima. Izbor relevantnih stavaka direktive EU o Procjeni utjecaja na okoliš Prema europskim normama, zainteresirana se javnost konzultira još u idejnoj fazi nekog projekta a nakon toga kontinuirano tijekom cijele procedure. Europska pravila predviđaju rano uključivanje javnosti u proceduru procjene utjecaja na okoliš. Cilj ranog uključivanja, kao i kontinuiranog sudjelovanja u proceduri, je stvaranje preduvjeta da bi javnost mogla značajno utjecati na ishod procjene utjecaja na okoliš. Plan i organizacija sudjelovanja javnosti u PUO (identifikacija aktera, proračun i vremenski okvir, tehnike i metode, mjesta zbivanja, pristup prema feedback-u tj. prema komentarima i primjedbama javnosti i dr.)
Rano uključivanje lokalne javnosti: - identifikacija problema/uzroka zabrinutosti putem upitnika, intervjua ili na drugi način - osigurati direktno rješavanje konfliktnih situacija (direktni broj osobe zadužene za komunikaciju, najbolje ako se radi o projektnom menadžeru) - osigurati prezentaciju/iscrpnu informaciju o projektu dostupnu i razumljivu svima - osigurati brzi odgovor na pitanja javnosti - informacije putem web stranica, tiskanih materijala, prezentacija... Interakcija javnost-izvođač-nadležna tijela za postupak PUO - redovite informacije o izmjenama projekta - odgovori na pitanja i primjedbe moraju biti jasni i očiti u SUO (dajući im primjereni značaj) - direktna komunikacija između projektnog menadžera i javnosti koja će rezultirati u izmjenama odluka" www.regionalmagazin.com
